Ćorić brani novi antiinflacijski paket: “Hrvatsko gospodarstvo neće stati”

Vlada Republike Hrvatske uvjerava da novi paket antiinflacijskih mjera neće usporiti gospodarstvo, iako se rast već vidljivo smanjuje, a inflacijski pritisci ponovno jačaju zbog rasta cijena energenata i nestabilnosti na svjetskom tržištu.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić poručio je nakon sjednice Vlade kako država i dalje očekuje stabilne javne financije, gospodarski rast iznad prosjeka eurozone i deficit unutar granice od tri posto BDP-a.

Istodobno, novi podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je hrvatski BDP u prvom tromjesečju ove godine porastao 2,2 posto, što je osjetno sporije nego krajem prošle godine kada je rast iznosio 3,9 posto. Hrvatsko gospodarstvo tako i dalje raste, ali sve sporije.

Ćorić tvrdi da Vladine mjere neće izazvati stagnaciju gospodarstva nego “povećati odgovornost svih”.

Posebno je naglasio racionalizaciju državne potrošnje, porezne izmjene i discipliniranje dijela tržišta za koje Vlada smatra da ostvaruje previsoke profite tijekom inflacijske krize.

„Ove mjere adresirane su na ispravljanje anomalija u poreznom sustavu“, rekao je ministar financija.

Vlada pritom najavljuje veći pritisak na dio poduzetnika, ali i promjene vezane uz paušalne obrte i turizam, što bi trebalo smanjiti “zagrijanost ekonomije”.

Ćorić tvrdi kako nema problema s proračunom te da je izvršenje državnih financija u prvih pet mjeseci stabilno.

Ipak, ekonomski pokazatelji posljednjih mjeseci pokazuju da Hrvatska ulazi u osjetljivije razdoblje. Inflacija ponovno raste, europsko gospodarstvo usporava, a rast domaće ekonomije više nije na razinam iz prethodnih godina.

Upravo zato Vlada pokušava pronaći ravnotežu između borbe protiv inflacije i očuvanja gospodarskog rasta.

Ključno pitanje sada je hoće li nove mjere zaista uspjeti smiriti rast cijena bez dodatnog udara na građane, poduzetnike i investicije.

Za Hrvatsku, koja velik dio gospodarskog rasta i dalje temelji na potrošnji i turizmu, svaki ozbiljniji pad aktivnosti mogao bi se vrlo brzo osjetiti i na standardu građana i na državnom proračunu.

- Reklamni prostor -spot_img