Američki predsjednik Donald Trump mogao bi već prije petka objaviti preliminarni sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana kojim bi se otvorio put prema trajnom okončanju sukoba i smanjenju napetosti na Bliskom istoku.
Potvrdio je to američki potpredsjednik JD Vance, istaknuvši da memorandum o razumijevanju između Washingtona i Teherana predstavlja okvir za budući mirovni sporazum te da sadrži osnovne obveze koje će obje strane morati provesti tijekom nadolazećih pregovora.
Prema informacijama američkih dužnosnika, Hormuški tjesnac, jedna od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte, trebao bi se ponovno otvoriti u petak, kada je predviđeno i službeno potpisivanje sporazuma u Ženevi.
Istodobno je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi potvrdio da će istoga dana započeti nova runda pregovora o konačnom mirovnom sporazumu između Irana i SAD-a.
Vance je izjavio kako će jedna od ključnih točaka sporazuma biti međunarodni nadzor nad iranskim nuklearnim programom te povratak inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Prema njegovim riječima, Iran bi trebao prihvatiti provjerljive obveze kojima bi se onemogućila izrada nuklearnog oružja, dok bi zauzvrat mogao očekivati postupno ublažavanje sankcija nakon ispunjavanja dogovorenih uvjeta.
Sporazum predviđa i produljenje primirja za dodatnih 60 dana tijekom kojih bi se usuglašavali detalji konačnog dogovora.
Posebnu pozornost izazvale su odredbe koje se odnose na Libanon. Iako se prekid vatre odnosi i na to područje, američki dužnosnici tvrde kako povlačenje izraelskih snaga iz Libanona nije uvjet sporazuma.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je da će izraelske snage ostati u sigurnosnim zonama u Libanonu, Siriji i Gazi koliko god bude potrebno te da Izrael zadržava pravo vojnog djelovanja u slučaju prijetnji.
U Teheranu sporazum predstavljaju kao diplomatsku pobjedu, dok dio izraelske političke scene upozorava da bi novi dogovor mogao dodatno ojačati iranski utjecaj u regiji.
Objava sporazuma dolazi u trenutku kada se svjetska tržišta nadaju stabilizaciji energetskih tokova. Svako smirivanje situacije u Hormuškom tjesnacu moglo bi utjecati na cijene nafte, transportne troškove i inflacijske pritiske koji posljednjih godina pogađaju gospodarstva diljem svijeta.
Za Izrael, Iran i Sjedinjene Američke Države predstojeći pregovori mogli bi odrediti sigurnosnu i političku sliku Bliskog istoka u godinama koje dolaze.
