Prema ukrajinskom ustavu, održavanje nacionalnih izbora dok je u zemlji na snazi ratno stanje je nezakonito. Postoji niz praktičnih prepreka za održavanje glasovanja, poput sigurnosti tijekom bilo kakve kampanje i glasovanja te što učiniti sa 7 milijuna ukrajinskih izbjeglica iseljenih u inozemstvo i još 3,7 milijuna raseljenih unutar zemlje.
Ukrajina će održati izbore tek kada osigura sigurnosna jamstva i primirje s Rusijom, rekao je u srijedu predsjednik Volodimir Zelenski, odbacujući sugestije da planira organizirati nove izbore pod pritiskom SAD-a, prenosi Euronews.
„Prijeći ćemo na izbore kada budu osigurana sva relevantna sigurnosna jamstva. Uvijek sam govorio da pitanje izbora pokreću razni partneri. Sama Ukrajina ga nikada nije pokrenula“, rekao je Zelenski u srijedu u WhatsApp chatu s novinarima. “Ali naravno da smo spremni za izbore. Rekao sam da je to vrlo jednostavno učiniti. Napravite primirje, bit će izbora… Prvo dolazi sigurnost, pa onda politika.”
Prema ukrajinskom ustavu, održavanje nacionalnih izbora dok je u zemlji na snazi vojno stanje je nezakonito.
Vojno stanje proglašeno je diljem zemlje 24. veljače 2022., na dan kada je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju.
Ruske snage također okupiraju dijelove ukrajinskog teritorija, što onemogućuje glasanje. Ako se i Rusija složi, možda će biti moguće “okončati neprijateljstva do ljeta”, dodao je Zelenski.
Financial Times je ranije izvijestio da Ukrajina razmatra mogućnost održavanja predsjedničkih izbora u sljedeća tri mjeseca, nakon što je pod pritiskom Washingtona.
Zelenski je više puta rekao da Ukrajina može održati izbore nakon potpisivanja mirovnog sporazuma s Rusijom, ali je nedavno signalizirao spremnost za brzo glasovanje kao dio američkog plana za okončanje rata. Također je rekao da bi svaki sporazum koji uključuje ustupanje teritorija Moskvi trebao biti stavljen na referendum.
Zelenski, bivši komičar koji je glumio izmišljenog predsjednika na ukrajinskoj televiziji prije nego što se kandidirao za dužnost, izabran je 2019. godine na petogodišnji mandat.
Rusija je više puta dovela u pitanje legitimnost Zelenskog nakon 2024. godine, kada bi taj mandat istekao.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u prosincu da je Ukrajina na rubu gdje više nije demokracija te je ponovio kritike Zelenskog, tvrdeći da njegova vlada koristi rat kako bi izbjegla raspisivanje glasovanja.
Ukrajinske vlasti više su puta izjavile da podržavaju novo glasanje, koje bi testiralo popularnost Zelenskog i njegovo upravljanje ratnim naporima i mirovnim pregovorima, ali ističu logističke komplikacije toga dok se zemlja svakodnevno napada raketama i dronovima, dok vojnici s pravom glasa ostaju raspoređeni na prvoj crti bojišnice.
Postoji niz praktičnih prepreka za održavanje glasovanja, poput sigurnosti tijekom bilo kakve kampanje i glasovanja te što učiniti s milijunima ukrajinskih izbjeglica iseljenih u inozemstvo.
Milijuni su raseljeni unutar zemlje, dok stotine tisuća žive pod ruskom okupacijom. No ankete pokazuju slab interes među ukrajinskom javnošću za glasanje tijekom rata.
Prema najnovijim podacima Ujedinjenih naroda i UNHCR-a, rat u Ukrajini izazvao je jednu od najvećih prisilnih migracija u Europi od Drugog svjetskog rata: rat je otjerao milijune ljudi iz njihovih domova i unutar zemlje i izvan nje.
Oko 6,9 milijuna ljudi registrirano je kao izbjeglice u inozemstvu, većinom u zemljama Europe, a unutar Ukrajine je trenutno oko 3,7 milijuna registriranih interno raseljenih osoba koje su napustile svoje domove zbog rata. To znači da je ukupno oko 10,6 miliona ljudi prisiljeno napustiti svoje domove uslijed punog razmjera rata.
Najviše ukrajinskih izbjeglica je u Njemačkoj, oko 1,2 milijuna osoba, što je najviše u EU, Poljskoj: oko 1 milijun, Češkoj Republici: oko 374 tisuće, Ujedinjenom Kraljevstvu oko 255 tisuća, Španjolskoj oko 244 tisuće i Rumunjskoj oko 188 tisuća. Ostale zemlje s većim brojem uključuju Italiju, Slovačku, Moldovu, Nizozemsku i druge članice EU.
