Hrvatska ima obrazovane, ambiciozne i sposobne žene, ali njihov put prema najvišim poslovnim pozicijama i dalje je spor i zahtjevan. Iako brojke pokazuju rast ženskog poduzetništva i sve više snažnih liderica, sustavne prepreke i dalje usporavaju stvarnu ravnopravnost u korporativnom vodstvu.
Unatoč značajnom udjelu visokoobrazovanih žena, osobito među mlađom populacijom, Hrvatska još uvijek čeka pravi procvat žena na najvišim upravljačkim i izvršnim pozicijama. Žene su danas vlasnice ili suvlasnice više od 30 posto svih hrvatskih društava, a gotovo 32 tisuće njih vodi vlastite tvrtke, čineći važan dio ukupnog poduzetničkog ekosustava.
Poslovne žene u Hrvatskoj uspijevaju ali najčešće ne zahvaljujući sustavu, nego unatoč njemu. Dok se mnoge zemlje Europske unije ubrzano približavaju ravnopravnosti u korporativnom vodstvu, Hrvatska se u tom procesu kreće sporije. Ipak, snažni primjeri liderica, rastući broj poduzetnica i vlasnički podaci jasno pokazuju da se promjene događaju. Kako bi žene preuzele male i velike sustave, nužan je spoj osobne snage, sustavne podrške i društvenih promjena put koji vodi od obrazovanja i talenta do stvarne moći.
U tom kontekstu važno je i da Hrvatska aktivno radi na ispunjavanju uvjeta za članstvo u OECD-u, s ciljem ulaska do kraja 2026. godine. Taj proces uključuje usklađivanje zakonodavstva i poslovnih praksi, jačanje transparentnosti, stabilnosti tržišnog gospodarstva i dobrog korporativnog upravljanja. Iako OECD ne propisuje kvote, snažno preporučuje raznolikost, uključujući spolnu, ističući da veća uključenost žena u upravljanje donosi i bolje poslovne rezultate. Upravo je zato važno da Hrvatska te preporuke ne doživljava formalno, nego kao priliku za stvarni iskorak.
Liderice domaćeg biznisa
Među najistaknutijim poslovnim ženama u Hrvatskoj u 2025. godini izdvajaju se Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave Ine, najveće domaće kompanije s više od 9.400 zaposlenih, Nataša Rapaić, prva žena na čelu Hrvatskog Telekoma, Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, Anita Letica, dugogodišnja predsjednica Uprave Philip Morrisa Zagreb, te Nikolina Dizdar Čehulić, predsjednica Uprave Plive, jedne od najvećih farmaceutskih tvrtki u zemlji.
Ivana Mrkonjić trenutačno je jedina žena na čelu velike državne tvrtke — Hrvatske pošte. Riječ je o nacionalnom sustavu s gotovo 9.000 zaposlenih i ključnom infrastrukturom, koji prolazi kroz zahtjevan proces modernizacije, digitalizacije i prilagodbe tržišnim uvjetima.
Žene su danas prisutne i kao članice uprava banaka i velikih kompanija, a ove liderice jasno pokazuju da hrvatske žene imaju viziju, znanje i kapacitet upravljati složenim sustavima, često u sektorima koji su se desetljećima smatrali isključivo „muškima“.
Izazovi koji ostaju
Povijesna perspektiva dodatno naglašava razmjere promjena. Prije svega 50 ili 60 godina žene su u poslovnom svijetu uglavnom bile tajnice, često privremeno zaposlene do udaje. Sredinom 1960-ih tek je 35 posto žena u razvijenom svijetu bilo zaposleno, a samo jedna od pedeset imala je lidersku poziciju. Današnji pomaci su veliki, ali još uvijek nedovoljni.
Hrvatska se i dalje nalazi među zemljama EU s nižim udjelom žena u upravljačkim strukturama. Žene čine oko 22,5 posto članova uprava kompanija, znatno ispod europskog prosjeka koji u najrazvijenijim tržištima doseže 34 do 35 posto. U 2023. godini Hrvatska je imala manji udio žena na rukovodećim pozicijama nego zemlje poput Švedske, Latvije ili Poljske. Iako je u cijeloj Europskoj uniji vidljiv napredak u posljednjem desetljeću, neravnoteža i dalje postoji — žene su i dalje podzastupljene na najvišim razinama odlučivanja, unatoč snažnoj prisutnosti na tržištu rada.
Hrvatske poslovne žene dokazale su da znaju, mogu i žele. Ono što još uvijek nedostaje jest sustav koji ih neće samo prepoznati, nego i osnažiti. Jer ravnopravnost nije pitanje simbolike, nego učinkovitosti, konkurentnosti i budućnosti hrvatskog gospodarstva.
