Rasprava o tome treba li i kako mijenjati cilj EU o zabrani prodaje novih automobila s motorom na unutarnje izgaranje od 2035. postala je glavna tema u Bruxellesu i Berlinu. Njemačka vlada, na čelu s kancelarom Friedrichom Merzom, poslala je signale da će tražiti fleksibilnija rješenja i formalno je najavila pismo Komisiji u kojem traži da se razmotri mogućnost izuzeća za plug-in hibride i vrlo učinkovite motore s unutarnjim izgaranjem.
Pritisak dolazi iz više smjerova. Veliki europski proizvođači automobila i dio političara upozoravaju da brzi prelazak na isključivo električna vozila predstavlja ozbiljan izazov zbog usporene potražnje za EV modelima, problema s dobavnim lancima i sve jače konkurencije iz Kine. Nekoliko vodećih kompanija i čelnika automobilske industrije javno je podržalo pozive na ublažavanje pravila, argumentirajući kako bi preostala ograničenja mogla ugroziti proizvodnju i radna mjesta u sektorima koji već prolaze velike promjene.
S druge strane, udruge proizvođača koje podupiru ambicioznije smjernice ponavljaju da bi odgoda mogla dugoročno naštetiti europskoj konkurentnosti. ACEA, krovna udruga proizvođača, poziva na realističniji i pragmatičniji pristup koji uzima u obzir uvjete tržišta, infrastrukturu punjenja i dostupnost sirovina, ali istovremeno ne traži povratak na stare emisijske standarde. Njihov apel glasi da politika treba pratiti tržišne realnosti i poduprijeti prelazak na čišće tehnologije bez stvaranja dodatnih poremećaja.
Europska komisija, prema zadnjim informacijama, razmatra odgodu objave paketa mjera namijenjenih automobilskoj industriji kako bi imala više vremena za usuglašavanje prijedloga i procjenu implikacija pritisaka iz država članica i industrije. Komisija nije zatvorila vrata za prilagodbe, no jasno je da svaka promjena mora balansirati klimatske ciljeve i industrijsku održivost.
Što to znači za kupce i tržište u Hrvatskoj? Kratkoročno bi eventualna fleksibilnost mogla ublažiti pritisak na proizvođače i zadržati širi izbor motora na tržištu, što bi se moglo odraziti na ponudu hibrida i učinkovitih benzinskih motora. Dugoročno, najveći utjecaj ima neizvjesnost: proizvođači donose investicije i planove proizvodnje na temelju regulatory predictability, pa kolebanje može usporiti dolazak novih modela i dovesti do većih cijena. Ako se Bruxelles i Berlin ne usuglase brzo, potrošači mogu očekivati zbunjujuće poruke o poticajima i dostupnosti rješenja za električnu mobilnost.
Predstojeći tjedni bit će presudni za smjer politike. Rasprava je istovremeno tehnička i politička, s realnim posljedicama za industriju i vozače. Dok Europa traži ravnotežu između klimatskih ambicija i industrijske stabilnosti, kupci bi trebali pratiti službene odluke i razmotriti opcije koje su im na raspolaganju danas, jer neizvjesnost oko 2035. već mijenja dinamiku tržišta automobila.
