Ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs sudjelovao je na tribini „Digitalna zrelost: gdje je granica i treba li je postaviti?“, na kojoj se raspravljalo o mogućem uvođenju dobnih ograničenja za korištenje društvenih mreža među djecom i mladima.
Tribinu je organizirala zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, a u raspravi su sudjelovali učenici srednjih škola uključenih u program Škola ambasadora Europskog parlamenta (EPAS), uz ministra pravosuđa Damira Habijana te ravnateljicu Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba prim. doc. dr. sc. Vanju Slijepčević Saftić.
Fuchs je poručio da rješenje ne vidi primarno u zabranama, već u edukaciji i razvoju kritičkog mišljenja.
„Ako želimo društvo koje zna čitati, razumjeti i promišljati, onda moramo ulagati u znanje, a ne oslanjati se isključivo na zabrane“, rekao je ministar.
Rasprava dolazi u trenutku kada više europskih država razmatra strože reguliranje pristupa društvenim mrežama maloljetnicima. Pitanje digitalne zrelosti više nije samo pedagoško, nego i sigurnosno i zdravstveno pitanje, osobito u kontekstu porasta anksioznosti, depresije i digitalnog nasilja među mladima.
Hrvatska zasad nema zakonski definiranu dobnu granicu za korištenje društvenih mreža iznad općih EU pravila o zaštiti podataka, ali unutar školskog sustava razmatra se stroža regulacija korištenja mobitela i digitalnih uređaja. Fuchs je najavio izmjene Pravilnika o pedagoškim mjerama kako bi se škola jasnije definirala kao prostor učenja i socijalne interakcije, a ne kontinuirane uporabe ekrana.
Ključno političko pitanje ostaje: može li edukacija biti dovoljna u okruženju u kojem su algoritmi dizajnirani da zadrže pažnju korisnika, uključujući i djecu?
S jedne strane, zabrane nose rizik zaobilaženja i stvaranja dodatne polarizacije. S druge strane, izostanak jasnih ograničenja ostavlja odgovornost gotovo isključivo na roditeljima i školama.
Ovakve rasprave koje su nedovoljno zastupljene u medijima pokazuju da Hrvatska ulazi u fazu ozbiljnijeg promišljanja digitalne politike prema djeci, ali bez brzih i radikalnih rezova. Hoće li prevladati model edukacije ili regulacije, ovisit će o širem europskom okviru i daljnjim podacima o utjecaju digitalnih platformi na mentalno zdravlje mladih.
