Važno je naglasiti da većina muslimana u Njemačkoj ne podržava ekstremizam. No, i relativno mali postotak radikaliziranih pojedinaca može predstavljati sigurnosni i društveni izazov, posebno u velikim urbanim sredinama. I Njemačka i EU vrlo brzo će morati pronaći odgovor.
Prosvjed mladih simpatizera Islamske Republike Iran u Frankfurtu, održan proteklog vikenda ispred gradske vijećnice, ponovno je otvorio pitanje koje u Njemačkoj već godinama izaziva nelagodu: radikalizaciju dijela mlađe muslimanske populacije. Takvi prosvjedi nisu rijetkost. Posljednjih godina u nekoliko njemačkih gradova održani su skupovi s islamističkim ili proiranskim simbolima, a neki od njih okupili su i nekoliko tisuća ljudi.
Tema je ponovno dospjela u fokus nakon što su njemački mediji, među njima i Bild, upozorili na rezultate istraživanja projekta MOTRA Monitor, sustava koji prati politički ekstremizam i radikalizaciju u Njemačkoj.
Prema toj studiji, dio muslimana mlađih od 40 godina pokazuje određenu razinu sklonosti islamističkim idejama. Istraživanje razlikuje latentnu sklonost takvim stavovima i tzv. manifestne islamističke stavove tj. otvorenu potporu idejama koje su u suprotnosti s liberalnim demokratskim poretkom, poput primjene šerijatskog prava ili odbacivanja sekularnog ustava. Prema rezultatima studije, oko 11,5 posto ispitanika spada u ovu drugu kategoriju.
Važno je pritom naglasiti da većina muslimana u Njemačkoj ne podržava ekstremizam. No, i relativno mali postotak radikaliziranih pojedinaca može predstavljati sigurnosni i društveni izazov, posebno u velikim urbanim sredinama.
U Njemačkoj živi oko 4,5 do preko 5,5 milijuna muslimana, što čini oko 3,7% do 6,6% stanovništva, a zajednica je vrlo raznolika s većinom turskog (oko 2,5 mil.) i arapskog porijekla. Iako su krovne udruge konzervativne, zajednica se razvija, uključujući liberalne pristupe, a gotovo polovina muslimana su njemački državljani. Najveća grupa (oko 45%) su turskog porijekla, slijede migranti iz arapskih zemalja (Bliski istok i sjeverna Afrika).
Paralelna društva
Rasprava o tim rezultatima ubrzo je prešla iz akademske sfere u političku. Njemačka se već godinama suočava s jednim od najvećih migracijskih izazova u Europi. Od 2015. godine, kada je tijekom migrantske krize u zemlju stiglo više od milijun tražitelja azila, pitanje integracije postalo je jedna od ključnih tema njemačke politike.
Za dio političkih aktera, rezultati istraživanja potvrđuju strah da integracija dijela migrantske populacije ne ide dovoljno brzo. Konzervativni i desni politički akteri tvrde da Njemačka mora znatno odlučnije reagirati na radikalne ideologije koje se šire među mlađim generacijama, posebno putem društvenih mreža i paralelnih društvenih struktura.
S druge strane, mnogi sociolozi upozoravaju da se radikalizacija ne može objasniti samo religijom. Ona je često povezana s osjećajem društvene marginalizacije, slabijim obrazovnim mogućnostima, diskriminacijom na tržištu rada i identitetskim krizama koje se pojavljuju među mladima rođenima između dvije kulture.
Drugim riječima, radikalizacija nije samo sigurnosni problem nego i društveni.
Njemačka se tako našla u složenoj političkoj dilemi. S jedne strane želi ostati otvoreno i pluralno društvo koje poštuje slobodu vjeroispovijesti i kulturnu raznolikost. S druge strane mora odgovoriti na izazove radikalnih ideologija koje odbacuju upravo te vrijednosti.
U tom kontekstu prosvjedi poput onoga u Frankfurtu imaju simboličku težinu koja nadilazi sam događaj. Oni pokazuju koliko je pitanje integracije postalo politički osjetljivo i koliko lako može postati predmet šire ideološke borbe u Europi.
Njemačka rasprava o radikalizaciji mladih muslimana zato je istodobno i rasprava o budućnosti europskih migracijskih politika. Hoće li Europa uspjeti integrirati milijune novih građana u liberalni demokratski okvir ili će paralelna društva postati trajna politička realnost?
To je pitanje na koje odgovor neće dati jedna studija niti jedan prosvjed. Ali će ga Europa morati pronaći vrlo brzo.
