Rat i sigurnosna kriza u Hormuškom tjesnacu, jednom od najvažnijih energetskih koridora na svijetu, počinju mijenjati globalne trgovačke rute. Zbog ograničenog prometa kroz Perzijski zaljev sve više brodova preusmjerava se prema Panamskom kanalu, koji bilježi povećanje prometa.
Prema riječima zamjenice upravitelja Panamskog kanala za CNN: Ilye Espino de Marotte, posljednjih tjedana zabilježen je porast broja brodova koji prolaze kroz kanal.
Glavni razlog su rast cijena goriva i poremećaji u pomorskom prometu uzrokovani ratom na Bliskom istoku.
Panamski kanal trenutačno bilježi 40 do 41 prolazak brodova dnevno, dok je uobičajeni prosjek oko 36 tranzita dnevno.
To je posebno značajno jer je kanal posljednjih godina bio suočen s ozbiljnim ograničenjima zbog suše izazvane fenomenom El Niño, kada je broj tranzita bio smanjen na samo 24 broda dnevno.
Panamski kanal dug je oko 80 kilometara, dok je Sueski kanal dug oko 193 kilometra, što u uvjetima visokih cijena goriva čini Panamu privlačnijom rutom za trgovinu.
Hormuški tjesnac ima ključnu ulogu u globalnom energetskom sustavu. Prema podacima američke Energy Information Administration, kroz taj prolaz prolazi oko 20 posto svjetske trgovine ukapljenim prirodnim plinom (LNG) te značajan dio svjetske trgovine naftom.
Rat u regiji već je doveo do velikih poremećaja na tržištu. Cijene prijevoza američkog LNG-a porasle su i do četiri puta, dok su azijske zemlje počele tražiti nove dobavne pravce energije.
Azija inače dobiva čak 80 posto energenata preko Hormuškog tjesnca, pa svaki poremećaj u tom području ima izravan utjecaj na cijene energije i globalnu trgovinu.
Poremećaji u Hormuškom tjesnacu pokazuju koliko je svjetska trgovina osjetljiva na geopolitičke krize. Kada se jedan ključni pomorski koridor zatvori ili postane nesiguran, promet se brzo preusmjerava na alternativne rute.
U takvim okolnostima ponovno dobivaju na važnosti strateški prolazi poput Panamskog i Sueskog kanala, ali i duže rute oko Afrike ili Južne Amerike.
Stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajan sukob u Perzijskom zaljevu mogao trajno promijeniti globalnu logistiku energije, posebno tržište LNG-a i nafte.
Za zemlje uvoznice energije to znači skuplje energente i veće troškove prijevoza, dok države koje kontroliraju ključne pomorske prolaze dobivaju dodatnu geopolitičku i gospodarsku važnost.
Ako se promet kroz Hormuški tjesnac nastavi ograničavati, Panamski kanal mogao bi postati jedna od ključnih alternativnih ruta za dio svjetske trgovine energijom.
