Više od tisuću prosvjednika okupilo se u Zagrebu na prosvjedu šest sindikata javnih službi koji tvrde da plaće ne prate rast troškova života i da ih Vlada zaobilazi u pregovorima.
Ključni problem je jasan – plaće rastu sporije od inflacije.
Sindikati ističu da je osnovica povećana svega 1+1 posto, dok je inflacija već u veljači bila oko 4 posto, što znači realni pad standarda. Posebno upozoravaju na stanje u zdravstvu, gdje nedostaje radnika, a dio zaposlenih nije obuhvaćen povećanjem koeficijenata.
Tvrde i da već tri godine nema ozbiljnih pregovora o granskim kolektivnim ugovorima te optužuju Vladu da odluke donosi jednostrano, bez dogovora sa zaposlenima.
Zahtjevi su konkretni – izmjena koeficijenata, nastavak pregovora i jasno definiranje dodatnih prava poput naknade za prehranu.
S druge strane, premijer Andrej Plenković poručuje da se pregovori vode, ali bez javnog pritiska, te da država mora voditi računa o realnim mogućnostima. Upozorio je i da Hrvatska ulazi u najozbiljniju energetsku krizu ove generacije, što dodatno ograničava prostor za povećanja.
Tu se otvara stvarni sukob.
Sindikati traže povećanja odmah, dok Vlada upozorava na proračunske granice i nadolazeći rast cijena energenata.
Što to znači za Hrvatsku
Ovo je tek početak pritiska. Ako cijene goriva i energije nastave rasti, zahtjevi za većim plaćama postat će još glasniji, a prosvjedi bi se lako mogli pretvoriti u štrajkove.
Država ulazi u razdoblje u kojem više nema laganih odluka – svaki euro ide ili na plaće ili na ublažavanje krize. Upravo zato ovaj sukob nije samo pitanje plaća, nego test koliko sustav može izdržati novi val ekonomskog udara.




