Američka središnja banka (Fed) i druge velike centralne banke sve su zabrinutije zbog naftnog šoka izazvanog ratom s Iranom.
Cijene nafte iznad 110 dolara brzo se prelijevaju na benzin, prijevoz i šire cijene, što povećava rizik od jače i dulje inflacije.
Dužnosnici Feda otvoreno kažu da ovaj šok možda neće biti kratkoročan i da bi mogao odgoditi planirano rezanje kamatnih stopa u 2026.
Tržišta sada vide manje izgleda za brzo olakšanje monetarne politike, a neki analitičari spominju čak mogućnost zadržavanja ili povećanja stopa.
Globalno, visoke cijene energije dižu troškove života i poslovanja, što usporava gospodarstvo, ali istodobno podiže inflacijske pritiske.
Što to znači za Hrvatsku?
Ako ECB bude morala držati više kamatne stope duže nego što se nadala, naši krediti za kuće, aute i poduzetništvo ostat će skupi. To će usporiti gradnju, investicije i potrošnju. Hrvatska, koja se još oporavlja od prethodnih kriza, riskira sporiji rast i veće troškove za obične obitelji-posebno one s kreditima i većim računima za energiju i hranu.
