Najava izgradnje AI centra Pantheon u Topuskom, vrijednog više od 50 milijardi eura, odmah je podigla očekivanja. Riječ je o projektu koji bi, prema najavama investitora, mogao biti najveće ulaganje u povijesti Hrvatske, s početkom gradnje 2027. i pokretanjem 2029. godine.
U planu je podatkovni centar snage 1 gigavat, što odgovara potrošnji većeg grada. Iza projekta stoje američki investitori predvođeni Ryanom Richom te hrvatski poduzetnik Jakom Andabakom.
Brojke zvuče impresivno. Tijekom gradnje spominje se oko 3.000 radnih mjesta, dok bi nakon završetka centra bilo otvoreno oko 1.500 stalnih radnih mjesta. Uz to, navodi se i do 6.000 dodatnih poslova kroz prateće djelatnosti, što ukupno dovodi do procjena od oko 10.000 radnih mjesta u širem smislu.
No upravo tu počinje ključna dilema.
Moderni AI podatkovni centri nisu klasične industrije koje zapošljavaju velik broj radnika. Riječ je o visoko automatiziranim sustavima koji zahtijevaju ograničen broj visokoobrazovanih stručnjaka. Najveći broj poslova vezan je uz fazu gradnje, dok se nakon pokretanja potreba za radnom snagom značajno smanjuje.
Dodatni problem je struktura radnih mjesta. Većina stalnih pozicija odnosi se na IT stručnjake, inženjere i specijalizirane tehničare, kojih na domaćem tržištu nema dovoljno. To znači da će dio radne snage vjerojatno dolaziti iz inozemstva.
S druge strane, projekt donosi i konkretne koristi koje se ne mogu zanemariti. Riječ je o ulaganjima u infrastrukturu, uključujući energetsku mrežu, prometnice i digitalnu povezanost. Upravo takvi projekti mogu imati dugoročan učinak na razvoj Banovine, koja je godinama gospodarski zapostavljena.
Važan je i širi kontekst. Europa traži vlastite kapacitete za razvoj umjetne inteligencije i podatkovne infrastrukture, a ovakav projekt Hrvatsku može pozicionirati kao važnu točku na toj karti.
Zaključno, Pantheon AI nije projekt bez vrijednosti, ali nije ni rješenje za ključne probleme poput nezaposlenosti i iseljavanja. Riječ je o kapitalno intenzivnom ulaganju koje dugoročno stvara ograničen broj radnih mjesta.
Stvarna korist za Hrvatsku ovisit će o tome hoće li država i sustav obrazovanja uspjeti iskoristiti priliku i pripremiti domaću radnu snagu za takve projekte. U suprotnom, najveći dio koristi ostat će izvan dosega većine građana.
