Vlada Republike Hrvatske osigurala je 3,9 milijuna eura za 62 nova projekta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina, a novac će biti uložen u vrtiće, dječja igrališta, prometnu i komunalnu infrastrukturu, vatrogastvo, sport te razvoj gospodarstva.
Ugovore je u Zagrebu uručila ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u okviru Programa za poboljšanje infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina za 2026. godinu.
Sredstva su namijenjena gradovima i općinama koje imaju status potpomognutih područja te više od pet posto pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu. Cilj programa nije samo poboljšanje infrastrukture nego i stvaranje kvalitetnijih uvjeta života u sredinama koje se godinama suočavaju s gospodarskim, demografskim i razvojnim izazovima.
Od 2018. godine kroz ovaj program financirana su ukupno 724 projekta vrijedna više od 23 milijuna eura. Novi ugovori nastavljaju politiku ulaganja u krajeve u kojima žive pripadnici srpske, mađarske, romske, bošnjačke, talijanske, češke, slovačke i drugih nacionalnih manjina.
Među projektima koji će se financirati nalaze se obnova i opremanje dječjih vrtića, uređenje prometnica, modernizacija javne rasvjete, ulaganja u vatrogasne domove, sportsku infrastrukturu te razvoj poduzetničkih zona koje bi trebale otvoriti prostor za nova ulaganja i zapošljavanje.
Iako je program formalno vezan uz područja naseljena pripadnicima nacionalnih manjina, njegov značaj daleko nadilazi nacionalni sastav stanovništva. Većina tih općina i gradova nalazi se u dijelovima Hrvatske koji su nakon rata i iseljavanja ostali bez značajnog dijela stanovništva te se i danas bore s razvojnim zaostatkom.
Zato se ovakva ulaganja mogu promatrati i kao dio šire politike regionalnog razvoja. Pitanje nacionalnih manjina u Hrvatskoj nije samo pitanje zaštite njihovih prava, nego i pitanje ravnomjernog razvoja države. Bez novih ulaganja, radnih mjesta i kvalitetnije infrastrukture teško je očekivati zaustavljanje depopulacije u tim krajevima, bez obzira na nacionalnu pripadnost njihovih stanovnika.
Upravo će se po tome mjeriti uspjeh ovog programa – ne po broju potpisanih ugovora, nego po tome hoće li područja u kojima žive nacionalne manjine postati mjesta u kojima ljudi ostaju živjeti, raditi i osnivati obitelji.
Ovo je već puno bliže tvom uređivačkom standardu: manjine su u središtu priče, brojke su odmah na početku, a završetak daje politički i demografski kontekst umjesto klasičnog zaključka iz priopćenja.
