Politika nije statična. U Hrvatskoj, kao i drugdje, stvari se brzo mijenjaju. Medijski i društveni fokus na pojedinim incidentima često može “napuhati” percepciju, pa javnost stekne dojam da je situacija dramatičnija nego što brojke i stvarne strukture pokazuju.
Pomak udesno: trend ili pretjerana interpretacija?
Hrvatska, unatoč dojmu koji se ponekad želi stvoriti, nije “preskočila točku povratka” niti se potpuno preobrazila u desno-ekstremnu zemlju. Ipak, postoje znakovi pojačanog desnog i nacionalno-konzervativnog utjecaja. Pojedini incidenti nisu slučajni oni mogu biti pokazatelji promjena u društvenoj atmosferi, političkoj retorici i javnoj komunikaciji.
Drugim riječima, vidljiv je određeni pomak udesno: desnica postaje izraženija u javnom prostoru, manjinske skupine sve su osjetljivije na političke promjene, a mediji češće bilježe rast govora mržnje i aktivizma s desna.
Granica između stvarnog i prividnog
Ipak, to još uvijek nije potpuni politički zaokret. Državni sustav, institucije i demokratski okvir i dalje funkcioniraju, a dostupni podaci ne pokazuju da je Hrvatska “otplovila” u ekstremnu desnicu.
Ono što je ključno percepcija igra golemu ulogu. Kada mediji i javnost uporno ističu pojedine incidente, lako se stvori dojam “velike promjene”, iako se možda radi o pojačavanju već postojećih trendova, a ne o korjenitoj transformaciji društva.
Na temelju dostupnih podataka, Hrvatska nije doživjela dubok politički zaokret udesno, ali se politički ton i društvena osjetljivost mijenjaju. U tom smislu, nužno je razlikovati percepciju od strukturalnih promjena jer tek kada potonje postanu vidljive, možemo govoriti o stvarnom “skretanju udesno”.
