Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je Europskoj uniji novim i znatno višim carinama ako Bruxelles do 4. srpnja ne pristane na potpuno ukidanje carina prema Sjedinjenim Američkim Državama.
Nakon razgovora s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, Trump je poručio kako Europska unija ima rok do američkog Dana neovisnosti za dogovor, u suprotnom slijedi novi val carinskog udara na europske proizvode.
„Ako ne postignemo dogovor, carine odmah idu na puno više razine“, poručio je Trump.
Iako je između Washingtona i Bruxellesa još prošle godine postignut okvirni trgovinski sporazum, njegovo provođenje posljednjih mjeseci praktično stoji zbog neslaganja unutar Europske unije i novih američkih zahtjeva.
Prema postojećem dogovoru, europski proizvodi trebali bi ulaziti u SAD uz carinu od 15 posto, dok je Trump ranije prijetio i carinama od čak 30 posto.
Poseban problem predstavljaju čelik i aluminij jer Europski parlament traži da europski proizvodi povezani s tim sektorima budu izuzeti iz američkih globalnih carina od 50 posto.
Unatoč javnim porukama o „napretku pregovora“, jasno je da između Bruxellesa i Washingtona i dalje postoji ozbiljan sukob interesa.
Situaciju dodatno komplicira i odluka američkog trgovinskog suda koji je presudio da dio Trumpovih novih globalnih carina možda nije u skladu s američkim zakonima.
Iako presuda zasad ne ruši kompletan sustav carina, otvara vrata novim pravnim izazovima i dodatnoj neizvjesnosti.
Trump posljednjih mjeseci sve agresivnije koristi carine kao političko i gospodarsko oružje, posebno prema Europskoj uniji i Kini.
Njegova administracija tvrdi da želi zaštititi američku industriju i smanjiti trgovinski deficit, dok kritičari upozoravaju da takva politika povećava globalnu nestabilnost i troškove za građane i gospodarstvo.
Za Europsku uniju novi trgovinski sukob sa SAD-om dolazi u vrlo osjetljivom trenutku.
Europsko gospodarstvo već je pod pritiskom rata u Ukrajini, skupih energenata, usporavanja industrije i rastuće konkurencije iz Kine.
Dodatne američke carine posebno bi pogodile europsku automobilsku, metalnu i izvoznu industriju, a posljedice bi se prelile i na manje članice poput Hrvatske koje ovise o izvozu i stanju europskog tržišta.
U pozadini cijele priče sve je jasnije da svijet ulazi u novu fazu globalnog gospodarskog preslagivanja u kojoj trgovina sve manje ovisi o slobodnom tržištu, a sve više o političkoj moći i geopolitičkim interesima velikih sila.
