Ministar financija Tomislav Ćorić poručio je kako je hrvatski državni proračun stabilan te da Vlada planira zadržati proračunski deficit unutar granice od tri posto BDP-a, što je jedan od ključnih kriterija Europske unije iz Maastrichta.
Govoreći na konferenciji Hrvatske udruge banaka „Financijsko tržište“, Ćorić je naglasio kako Hrvatska ove godine očekuje gospodarski rast od 2,6 posto, što bi bilo znatno iznad prosjeka eurozone.
„Hrvatska je dobro utemeljila gospodarski rast i hrvatski brod plovi stabilno“, rekao je ministar, komentirajući i upozorenja guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića o mogućim gospodarskim rizicima.
No upravo se u toj rečenici krije i najveći izazov za hrvatsko gospodarstvo. Europa se suočava s rastućom geopolitičkom nestabilnošću, a kriza na Bliskom istoku već utječe na cijene energenata i globalna tržišta.
Ćorić priznaje da bi daljnja eskalacija mogla povećati inflatorne pritiske, što bi izravno pogodilo građane kroz više cijene goriva, hrane i usluga.
Inflacija je posljednjih godina postala jedan od najvećih ekonomskih problema u Hrvatskoj. Iako je rast plaća ublažio dio udara na standard građana, rast troškova života i dalje ostaje ozbiljan problem za velik dio kućanstava.
Ministar je upozorio kako visoka inflacija stvara nesigurnost i usporava investicije, ali istodobno tvrdi da Hrvatska trenutno ima stabilnije financije nego u ranijim kriznim razdobljima.
Posebna tema postaje i izbor novog guvernera Hrvatske narodne banke nakon odlaska Borisa Vujčića na funkciju potpredsjednika Europske središnje banke. Ćorić tvrdi da nova osoba mora biti ozbiljan financijski stručnjak jer Hrvatsku u narednim godinama očekuju osjetljivi gospodarski izazovi.
Ključno pitanje ostaje može li Hrvatska zadržati stabilan rast ako se globalna sigurnosna i energetska kriza dodatno produbi.
