U Nacionalnom parku Paklenica održan je sastanak ravnatelja hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, a glavne teme bile su priprema turističke sezone, zaštita prirode i novi europski projekti vrijedni milijune eura.
Sastanak je održan povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode, a poseban naglasak stavljen je na sve veći pritisak turizma na zaštićena područja te potrebu modernizacije sustava upravljanja parkovima.
Državna tajnica Anja Bagarić poručila je kako nacionalni parkovi i parkovi prirode danas imaju puno širu ulogu od same turističke promocije.
„Nacionalni parkovi i parkovi prirode imaju iznimno važnu ulogu u očuvanju prirode, ali i edukaciji posjetitelja“, rekla je Bagarić, istaknuvši i važnost pripreme protupožarnih sustava prije početka glavnog dijela ljetne sezone.
Na sastanku se razgovaralo o projektima obnove prirode koji se financiraju iz Programa konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., ali i o pripremama za energetsku tranziciju javnih ustanova kroz Modernizacijski fond.
Posebnu pažnju izazvala je informacija da većina parkova nije povećavala cijene ulaznica unatoč rastu troškova i rekordnim turističkim sezonama.
Ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Igor Kreitmeyer istaknuo je kako dio parkova i dalje ima simbolične cijene ulaznica ili ih uopće ne naplaćuje, dok se u najopterećenijim parkovima pokušava regulirati broj posjetitelja kroz sezonske modele cijena.
Tako Nacionalni parkovi Plitvička jezera i Krka nude povoljnije ulaznice u poslijepodnevnim terminima kako bi smanjili gužve tijekom vrhunca dana.
Hrvatska danas ima osam nacionalnih parkova i 12 parkova prirode, a upravo su zaštićena područja posljednjih godina postala jedan od najjačih turističkih aduta države. No rast broja posjetitelja istodobno otvara pitanje koliko priroda dugoročno može podnijeti masovni turizam bez ozbiljnih posljedica za okoliš i ekosustav.
Zato se sve više ulaže u održivo upravljanje posjetiteljima, obnovu infrastrukture i projekte očuvanja prirode, jer bez ozbiljne zaštite upravo bi najveća vrijednost hrvatskog turizma mogla postati njegova najveća žrtva.
