Prema podacima MUP-a, Hrvatska se suočava sa problemom zlouporabe droga kao i kriminalnim djelatnostima organiziranih međunarodnih skupina krijumčara. Problem je tim veći zbog zemljopisnog položaja naše zemlje koja je raskrižje prometnih koridora između istoka i zapada te juga i sjevera Europe što rezultira velikim protokom roba i putnika.
Liberalizacija graničnog prometa, kao dio integralnog procesa u Europi, stalna turistička i pomorska orijentacija Republike Hrvatske, nazočnost hrvatskih građana u zemljama proizvođačima droga, kulturne, prijateljske, rodbinske, poslovne i druge veze građana Republike Hrvatske s građanima drugih zemalja koje imaju značajnu proizvodnju i potrošnju droga, bitno utječu na dostupnost svih vrsta droga u Republici Hrvatskoj, izvješćuje Ministarstvo unutarnjih poslova RH na svojim mrežnim stranicama. Republika Hrvatska se suočava sa problemom zlouporabe droga kao i kriminalnim djelatnostima organiziranih međunarodnih skupina krijumčara. Taj problem je posebice složen zbog zemljopisnog položaja naše zemlje koja je raskrižje prometnih koridora između istoka i zapada te juga i sjevera Europe, što rezultira velikim protokom roba i putnika. Prisutan je globalni trend hiperprodukcije kokaina u pojedinim zemljama Južne Amerike, krijumčarenja preko tranzitnih država Južne Amerike (Venezuele, Argentine, Urugvaja a poglavito Brazila) tranzitnih luka u Africi (JAR, države Zapadne Afrika), te preusmjeravanje ruta krijumčarenja kokaina prema nezasićenom Europskom ilegalnom narko tržištu, preko ulaznih luka u Europi. Bilježe se ozbiljniji trendovi sve organiziranijeg djelovanja kriminalnih skupina s pretežito međunarodnim elementom. Najveća opasnost predstavlja “prljav novac” zarađen krijumčarenjem kokaina. Kokain koji je krijumčaren tom prilikom u većem dijelu nije prokrijumčaren na područje JI Europe već je direktno krijumčaren u zapadno-europske kontaktne točke i dalje za ilegalno zapadnoeuropsko narko tržište.
„Balkanska ruta“ heroina Tzv. “balkanska ruta” se koristi za krijumčarenje heroina zbog najkraće cestovne veze između zemalja proizvođača heroina (Afganistan, Pakistan i dr.) do zemalja potrošača (ilegalno zapadnoeuropsko narko tržište), ali i porasta prometa roba i putnika, što krijumčari heroina koriste kako bi uz što manje ulaganja i smanjenog rizika od zapljene i uhićenja, krijumčarili heroin. Pristupanjem Rumunjske i Mađarske Europskoj uniji, tzv. “balkanska ruta” je djelomično
modificirana, zbog šengenskog režima i teče sjevernije Srbija, Mađarska ili Rumunjska. Tzv. “balkanskom rutom”, u posljednjih nekoliko godina ilegalni promet teče dvosmjerno (na zapad heroin, na istok prekursori i sintetičke droge) što je razvidno iz zapljena koje ostvaruje Turska. Sintetičke droge Sintetičke droge se u Hrvatsku pretežito krijumčare s područja zapadno europskih zemalja, ali i iz pojedinih istočnoeuropskih i azijskih država. Saznanja i rezultati provedenih kriminalističkih istraživanja ukazuju da je tendencija rasta zastupljenosti sintetičkih droga tipa amfetamin (MDA, MDMA) te tipa “Ecstasy” na ilegalnom hrvatskom narko tržištu zaustavljena te je u padu. Za napomenuti je da tzv. “balkanskom rutom”, u posljednjih nekoliko godina ilegalni promet teče dvosmjerno (na zapad heroin, na istok prekursori i sintetičke droge) što je razvidno iz zapljena koje ostvaruje Turska. U posljednje vrijeme pojavio se veliki broj novih kemijskih spojeva – sintetičkih droga. Nove droge koje se pojave na europskom narko tržištu također se brzo pojave na hrvatskom narko tržištu. Ilegalno narko tržište Republike Hrvatske izuzetno brzo reagira na nove tipove droga. Poseban problem predstavlja internetsko trgovanje sintetičkim drogama, te pojava država (Kina, Indija, Pakistan) s jakom kemijskom industrijom, u kojima zbog slabosti sustava kontrole nesmetano izvozom prekursore i sintetičke droge u druge države. Za istaknuti je da u Republici Hrvatskoj trenutno ne postoji značajnija proizvodnja produkata cannabisa.
Na ilegalnom narko tržištu Republike Hrvatske od droga, najzastupljenija je marihuana. U sporadičnim slučajevima bilježimo zapljene hašiša, dok su zapljene hašišovog ulja rijetke te zaključujemo da nije zastupljeno za ilegalnom narko tržištu. Velike količine marihuane krijumčare se u teretnom cestovnom prometu na ruti Albanija – Crna Gora – (Bosna i Hercegovina) Hrvatska -zapadnoeuropsko narko tržište. U posljednjih nekoliko godina sve je prisutniji modalitet krijumčarenja većih količina droge marihuane cestovnim prometom s područja nama susjednih zemalja, posebno BiH, te Srbije i Crne Gore, ali isto tako i pomorskim pravcima iz Italije. Albanija u posljednjih godina slovi kao veliki proizvođač marihuane, pa čak i hašiša. Nove psihoaktivne tvari U posljednjih nekoliko godina veliki problem predstavljaju nove psihoaktivne tvari (NPS) koje su do pojave na narko tržištu bile nepoznate. Ova tvari predstavljaju potencijalan zdravstveni problem. Takve nove sintetičke droge pretežito se nisu nalazile na „Listi droga“ Ministarstva zdravlja te je njihov promet i zlouporaba bio legalan. Problem pojave novih sintetičkih droga je djelomično otklonjen jer je početkom 2015. godine stupila na snagu tzv. „Generička lista droga“.
Narko tržište Republike Hrvatske izuzetno brzo reagira na nove psihoaktivne tvari (NPS). Nove droge koje se pojave na europskom narko tržištu također se brzo pojave na hrvatskom narko tržištu, kao što je bio slučaj sa sintetičkim kanabinoidima koji su se legalno prodavali pod imenom “Spice”.
