Nakon što je Hrvatska u ranim 2000-im godinama prodala svoje zlatne rezerve od 15,5 tona, krajem 2022. godine ponovno je kupila oko 1,5 tona zlata za potrebe ulaska u eurozonu. Ovo zlato sada je dio zajedničkih rezervi Europskog sustava središnjih banaka, a Hrvatska narodna banka sudjeluje u upravljanju tim rezervama kao članica eurozone.
Krajem 2022. godine, nakon više od dva desetljeća bez zlatnih rezervi, Hrvatska je ponovno kupila zlato u vrijednosti od 96 milijuna eura. Ova kupovina bila je izravno povezana s ulaskom Hrvatske u eurozonu i ispunjavanjem obveza prema Europskoj središnjoj banci (ESB).
Povijest zlatnih rezervi Hrvatske
Republika Hrvatska je nakon raspada SFRJ naslijedila značajne zlatne rezerve. Od ukupno 54,5 tone zlatnih poluga koje je posjedovala bivša država, Hrvatskoj je pripalo 28,49%, odnosno oko 15,5 tona zlata, prema podacima s centarzlata.com. Većina tih rezervi (13,127 tona) bila je pohranjena u Švicarskoj, dok se ostatak nalazio u Beogradu.
Međutim, 2001. godine, pod vodstvom tadašnjeg guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Željka Rohatinskog, donesena je odluka o prodaji 13,127 tona zlatnih rezervi po cijeni od 272 USD po unci. Nakon svih troškova, Hrvatska je od ove prodaje prikupila približno 115 milijuna američkih dolara. Preostale zlatne rezerve prodane su 2005. godine po cijeni od 496 USD po unci, čime je Hrvatska zaradila dodatnih 31 milijun američkih dolara.
Kupovina zlata za ulazak u eurozonu
Krajem 2022. godine, Hrvatska narodna banka bila je primorana ponovno kupiti zlato kako bi ispunila obveze vezane uz ulazak u eurozonu. Kupovina je obuhvatila 56.256,29 unca zlata (više od 1,5 tona), ukupne vrijednosti 96 milijuna eura. Ova transakcija bila je nužna kako bi Hrvatska ispunila uvjete prema Europskoj središnjoj banci. Prema Statutu Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), nacionalne središnje banke prilikom pristupanja Europskom sustavu moraju prenijeti dio svojih međunarodnih deviznih pričuva ESB-u. Struktura tog prijenosa propisuje da 85% iznosa mora biti u američkim dolarima, a 15% u zlatu, izvještava Kodeks.hr.
Zlatne rezerve u Frankfurtu
Nakon ulaska Hrvatske u eurozonu 1. siječnja 2023. godine, Hrvatska je ukupno prenijela 639,9 milijuna eura deviznih pričuva Europskoj središnjoj banci, od čega 543,9 milijuna eura u američkim dolarima i 96 milijuna eura u zlatu. Kupljeno zlato fizički je preneseno u međunarodne pričuve u sjedištu ESB-a u Frankfurtu.
Hrvatska narodna banka danas sudjeluje u upravljanju dijelom međunarodnih pričuva koji su nakon pristupanja europodručju preneseni ESB-u, kao što to u ime ESB-a čine i sve druge nacionalne središnje banke Europskog sustava. Međunarodne pričuve Europske središnje banke koriste se za osiguranje kredibiliteta Europskog sustava središnjih banaka i mogu se iskoristiti pri intervencijama na deviznom tržištu.
Globalni trendovi u prodaji obiteljskog zlata
S obzirom na povećanu potražnju za gotovinom, kako globalna ekonomija nastoji oporaviti od pandemije, ali i suočava s inflacijama, mnogi ljudi u zemljama s ekonomskom nestabilnošću nastavljaju prodavati obiteljsko zlato kako bi zadovoljili svakodnevne potrebe. Na primjer, u zemljama poput Turske, Venezuele i Argentine, koje su suočene s velikim ekonomskim izazovima, prodaja obiteljskog nakita i zlatnika ostaje visoka.
Također, s razvojem digitalizacije, online platforme za otkup zlata postaju sve popularnije. Uz to, sve veći broj malih zlatara i trgovaca nudi povoljne uvjete za prodaju zlata, što je doprinijelo širenju ovog trenda u cijelom svijetu.
