Sjedinjene Američke Države i Iran nalaze se najbliže sporazumu od početka sukoba koji je u veljači uzdrmao Bliski istok i izazvao strah od nove energetske krize. Američki predsjednik Donald Trump objavio je da bi sporazum trebao biti potpisan već u nedjelju, dok iz Teherana stižu opreznije poruke da pregovori još nisu završeni.
Najvažniji dio mogućeg dogovora odnosi se na ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih pomorskih pravaca na svijetu kroz koji prolazi oko 20 posto globalne trgovine naftom i ukapljenim plinom.
Zatvaranje tog prolaza nakon izbijanja sukoba između Irana, SAD-a i Izraela izazvalo je nervozu na energetskim tržištima i otvorilo pitanje sigurnosti opskrbe Europe i Azije.
Trump je poručio da će nakon potpisivanja sporazuma Hormuški tjesnac ponovno biti otvoren za međunarodnu plovidbu. Istodobno je najavio da će se pitanje iranskog nuklearnog programa rješavati u sljedećoj fazi pregovora.
Iran zasad ne potvrđuje rokove koje spominje Washington. Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei izjavio je kako još nije moguće govoriti o točnom datumu potpisivanja dokumenta.
Dan ranije iranski ministar vanjskih poslova Seyed Abbas Araghchi potvrdio je da su pregovori blizu završetka te da bi sporazum trebao uključivati ukidanje američkih ograničenja za iranske luke i ponovno uspostavljanje slobodne plovidbe kroz Hormuški tjesnac.
Važnu posredničku ulogu posljednjih mjeseci ima Pakistan. Premijer Shehbaz Sharif poručio je da se završetak pregovora očekuje u vrlo kratkom roku te da se već priprema tehnička procedura za potpisivanje sporazuma.
Rat je započeo krajem veljače nakon američkih i izraelskih udara na ciljeve u Iranu. Teheran je odgovorio napadima na Izrael i američke saveznike u Perzijskom zaljevu, a potom je ograničena plovidba kroz Hormuški tjesnac.
Ako dogovor bude potpisan, posljedice neće osjetiti samo Bliski istok. Stabilizacija jednog od ključnih energetskih koridora mogla bi smanjiti pritisak na cijene nafte i plina te ublažiti inflacijske pritiske koji već mjesecima opterećuju europska gospodarstva. Upravo zato razvoj događaja u Washingtonu i Teheranu pozorno prate financijska tržišta, energetske kompanije i europske vlade.
