Europa ulazi u najveći ciklus obrambenog jačanja od završetka Hladnog rata, a Hrvatska planira povećati vojna izdvajanja na tri posto BDP-a do 2030. godine. Poručio je to ministar obrane Ivan Anušić nakon sastanka ministara obrane NATO-a u Bruxellesu.
Glavna tema sastanka bila je budućnost europske sigurnosti u trenutku kada Sjedinjene Američke Države sve otvorenije traže od europskih saveznika da preuzmu veći dio odgovornosti za vlastitu obranu.
Hrvatska već sada ispunjava NATO-ov cilj izdvajanja većeg od dva posto BDP-a za obranu, no prema najavama Ministarstva obrane taj će se iznos dodatno povećavati tijekom sljedećih godina.
„Europa se trgnula i radi na svojoj obrambenoj politici, osnažuje svoju obrambenu industriju i općenito na svemu što Europu čini sigurnijom i neovisnijom“, rekao je Anušić.
Njegova poruka dolazi u trenutku kada europske države ubrzano povećavaju vojne proračune, naručuju novu opremu i ulažu milijarde eura u vlastitu obrambenu industriju. Rat u Ukrajini, nestabilnost na Bliskom istoku i promjene u američkoj vanjskoj politici dodatno su ubrzale taj proces.
Posebno je značajna poruka iz Washingtona da Europa više ne može računati na istu razinu američke vojne prisutnosti kao posljednjih desetljeća. Upravo zato NATO saveznici sve snažnije ulažu u vlastite vojske, proizvodnju streljiva, protuzračnu obranu i novu vojnu tehnologiju.
Za Hrvatsku takav razvoj događaja ne znači samo veća ulaganja u vojsku nego i priliku za domaću obrambenu industriju. Posljednjih mjeseci hrvatske tvrtke sve se češće sudjeluju u velikim europskim obrambenim projektima, a na međunarodnim sajmovima obrane nastupaju kao izvoznici, a ne samo kupci vojne opreme.
Sastanak u Bruxellesu pokazao je da se sigurnosna politika Europe ubrzano mijenja. Pitanje više nije hoće li europske države povećavati obrambena ulaganja, nego koliko brzo mogu izgraditi sposobnosti koje će im omogućiti veću samostalnost u sve nestabilnijem svijetu.
Dok Europa ulaže milijarde u obranu, Hrvatska pokušava uhvatiti korak s novom sigurnosnom stvarnošću u kojoj se od svake članice NATO-a očekuje veća odgovornost za vlastitu zaštitu.
