Pred Hrvatskom su mjeseci važnih pregovora o novom europskom proračunu vrijednom više bilijuna eura, a jedna od ključnih poruka sa sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu jest da Zagreb želi sačuvati sredstva za poljoprivredu, regionalni razvoj i kohezijske fondove od kojih je Hrvatska proteklih godina značajno profitirala.
Premijer Andrej Plenković sudjeluje na dvodnevnom sastanku čelnika država članica Europske unije, gdje se među najvažnijim temama nalazi novi Višegodišnji financijski okvir Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Plenković je poručio kako je za Europsku uniju ključno pronaći nove izvore financiranja kako bi istodobno mogla financirati tradicionalne politike poput poljoprivrede i regionalnog razvoja, ali i nove prioritete povezane s obranom, sigurnošću, konkurentnošću i tehnološkim razvojem.
Hrvatska pritom pripada skupini država koje zagovaraju zadržavanje snažnih izdvajanja za kohezijsku politiku i poljoprivredu, područja iz kojih se financiraju brojni projekti u hrvatskim gradovima, općinama i županijama.
Premijer je naglasio kako je Hrvatska u posljednjih deset godina prema pokazatelju BDP-a po stanovniku napredovala s 61 na 78 posto prosjeka Europske unije, ali da proces gospodarskog približavanja razvijenijim članicama još nije završen.
U Bruxellesu je održao i sastanak s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. Razgovarali su o novom europskom proračunu, provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, energetskoj sigurnosti te daljnjem pozicioniranju Hrvatske kao važnog energetskog čvorišta jugoistočne Europe kroz proširenje LNG terminala i razvoj plinske infrastrukture.
Na dnevnom redu europskih čelnika našli su se i rat u Ukrajini, odnosi Europske unije i Kine te buduća sigurnosna politika Europe. Uoči NATO summita u Turskoj, Plenković je istaknuo kako Savez pozitivno ocjenjuje hrvatska ulaganja u obranu i razvoj domaće obrambene industrije.
Rasprava o novom europskom proračunu bit će jedna od najvažnijih političkih i financijskih tema sljedećih godina. Od nje će u velikoj mjeri ovisiti koliko će novca Hrvatska imati na raspolaganju za poljoprivredu, prometnu infrastrukturu, energetiku, gospodarstvo i razvoj slabije razvijenih područja nakon 2028. godine.
