Hrvatska je dobila prvo postrojenje koje koristi tehnologiju suhe anaerobne digestije u tunelskim fermentorima. U poslovnoj zoni Čaporice u Trilju svečano je obilježen početak rada investicije vrijedne više od 17 milijuna eura, koja će godišnje preraditi 13.000 tona biootpada i pretvarati ga u električnu energiju, toplinsku energiju te visokokvalitetno organsko gnojivo za poljoprivredu.
Na svečanosti su sudjelovali ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban te gradonačelnik Trilja i saborski zastupnik Ivano Bugarin.
Postrojenje je izgradila tvrtka INOVAPRO d.o.o., specijalizirana za projektiranje, inženjering, energetiku i industrijska rješenja. Umjesto odlaganja biootpada na odlagališta, novi sustav omogućit će njegovu preradu u obnovljive izvore energije i organsko gnojivo, čime se istodobno smanjuje količina otpada i povećava energetska učinkovitost.
Ukupna vrijednost projekta iznosi više od 17 milijuna eura bez PDV-a, dok je 13 milijuna eura osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Sustav je u potpunosti zatvoren te opremljen biofiltrima koji sprječavaju širenje neugodnih mirisa, a projekt predstavlja prvu fazu budućeg Energetskog parka Trilj i planiranog podatkovnog centra.
Ministrica Marija Vučković istaknula je kako ovakve investicije pokazuju da se zelena tranzicija može pretvoriti u konkretne razvojne projekte koji stvaraju novu vrijednost za lokalnu zajednicu. Naglasila je kako ulaganja u obnovljive izvore energije, kružno gospodarstvo i nove tehnologije pridonose gospodarskom rastu, jačanju konkurentnosti i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta.
Ovaj projekt pokazuje kako europska sredstva mogu biti iskorištena za stvaranje konkretne infrastrukture koja istodobno rješava više problema – od gospodarenja otpadom do proizvodnje energije. Upravo će rezultati ovakvih ulaganja pokazati koliko Hrvatska uspijeva pretvoriti europsko financiranje u dugoročan gospodarski razvoj, veću energetsku neovisnost i održivije upravljanje prirodnim resursima. Ako postrojenje ispuni očekivanja, Trilj bi mogao postati primjer drugim hrvatskim gradovima i općinama koje traže održiva rješenja za zbrinjavanje biootpada i proizvodnju obnovljive energije.
