Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj za travanj 2026. iznosila je 1.552 eura, no medijalna plaća od 1.319 eura pokazuje stvarniju sliku primanja velikog dijela zaposlenih.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u odnosu na ožujak nominalno je pala za 0,2 posto, a realno za 1,8 posto. To znači da su cijene ponovno smanjile stvarnu kupovnu moć građana, iako se nominalni iznosi plaća u javnosti često prikazuju kao znak napretka.
Prosječna bruto plaća za travanj iznosila je 2.180 eura. U odnosu na ožujak nominalno je niža za 0,1 posto, a realno za 1,7 posto.
Na godišnjoj razini plaće ipak bilježe rast. Prosječna neto plaća u odnosu na travanj prošle godine nominalno je viša za 7,9 posto, a realno za 2 posto. Prosječna bruto plaća porasla je nominalno za 9,1 posto, a realno za 3,1 posto.
Najviša prosječna neto plaća za travanj isplaćena je u djelatnosti računalne infrastrukture, obrade podataka, usluga poslužitelja i ostalih informacijskih uslužnih djelatnosti. Iznosila je 3.077 eura. U istoj djelatnosti zabilježena je i najviša prosječna bruto plaća, 4.762 eura.
Na dnu ljestvice nalazi se proizvodnja odjeće, gdje je prosječna neto plaća iznosila 986 eura, a bruto 1.309 eura. Razlika između najbolje i najslabije plaćenih djelatnosti ponovno pokazuje koliko je hrvatsko tržište rada neujednačeno.
Medijalna neto plaća za travanj iznosila je 1.319 eura, što je 0,2 posto više nego u ožujku i 8,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.810 eura.
Upravo je medijalna plaća ključan podatak za razumijevanje života radnika. Prosjek podižu bolje plaćeni sektori, dok polovica zaposlenih prima manje od 1.319 eura. Hrvatska može govoriti o rastu plaća, ali pravo pitanje ostaje može li se od tih plaća normalno živjeti kada se plate stanovanje, hrana, režije, prijevoz i sve skuplje usluge. Stvarni standard ne mjeri se samo prosjekom, nego onime što radniku ostane na kraju mjeseca.
