Američki predsjednik Donald Trump u prvoj godini povratka u Bijelu kuću zaradio je više od milijardu dolara od poslova povezanih s kriptovalutama, pokazuje njegova obvezna financijska prijava za 2025. godinu, o čemu piše BBC.
U dokumentu od 927 stranica Trump je prijavio 635 milijuna dolara prihoda od tantijema povezanih s Trumpovim meme coinom, koji je pokrenut nekoliko dana prije njegova stupanja na dužnost. Vrijednost tog tokena u međuvremenu je snažno pala.
Trump je prijavio i više od 500 milijuna dolara prihoda od tvrtke World Liberty Financial, kripto-kompanije koju su osnovali njegovi sinovi i djeca njegova posebnog izaslanika Stevea Witkoffa.
Uz kripto-prihode, Trump je zaradio i milijune dolara od nekretnina, klubova, brendiranih proizvoda i pravnih nagodbi. Prema prijavi, od kluba Mar-a-Lago zaradio je oko 77 milijuna dolara, a od golf kluba u Doral na Floridi 122 milijuna dolara.
Milijunski prihodi prijavljeni su i od Trumpovih satova, Biblija, tenisica, parfema i gitara. Prva dama Melania Trump prijavila je 10,7 milijuna dolara prihoda od licencnog ugovora povezanog s dokumentarnim filmom te dodatne milijune od prodaje NFT-ova.
Bijela kuća odbacila je tvrdnje da predsjednik profitira od dužnosti. Zamjenica glasnogovornice Anna Kelly poručila je da Trump i njegova obitelj nisu bili niti će biti u sukobu interesa te da predsjednikove odluke služe interesima američkog naroda.
Trump je ranije kriptovalute nazivao „prevarom”, no tijekom kampanje promijenio je stav i najavio da želi od Sjedinjenih Država napraviti svjetsku prijestolnicu kripta. Nakon povratka u Bijelu kuću njegova administracija zauzela je znatno blaži pristup prema kripto-industriji.
Upravo tu nastaje politički problem. Dok Trumpova administracija gura politiku koja pogoduje kripto-sektoru, predsjednik i njegova obitelj istodobno ostvaruju goleme prihode iz istog područja. Kritičari zato upozoravaju da se radi o očitom sukobu interesa, dok Bijela kuća tvrdi da je riječ o starim napadima političkih protivnika i medija.
Ovaj slučaj pokazuje koliko se američka politika promijenila ulaskom digitalne imovine u najvišu razinu vlasti. Kriptovalute više nisu rubna financijska tema, nego prostor u kojem se miješaju novac, regulacija, politička moć i osobni interes. Kada predsjednik države istodobno oblikuje pravila tržišta i zarađuje golemi novac u tom istom sektoru, pitanje sukoba interesa ne može se jednostavno odbaciti političkom izjavom. Za Ameriku, ali i ostatak svijeta, ovo je ozbiljan test granice između javne dužnosti i privatne zarade.
