Svim zemljama EU zajednički nazivnik su sporiji rast i rastući pritisci na proračune. Za Hrvatsku brojke pokazuju solidnu otpornost, ali pred zemljom su izazovi koji zahtijevaju oprez i dugoročno promišljanje.
Mjesec studeni bliži se kraju, a ekonomski stručnjaci ubrzano izrađuju projekcije za iduću godinu. Jedino što je jasno jest da su sva predviđanja duboko zapetljana u mrežu globalnih geopolitičkih događaja. Ratovi, prirodne katastrofe, klimatske promjene i poremećaji na tržištu rada – na kojem “ima ljudi, ali nema onih koji rade baš ono što nam treba” , stvaraju dodatnu neizvjesnost.
Europska unija i eurozona nalaze se pod snažnim pritiskom zbog nestabilnosti u međunarodnoj trgovini, mogućeg uvođenja carina i promjena u vanjskoj politici. Prema predviđanjima Europske komisije, proračunski deficiti država članica rastu ponajprije zbog povećanih izdataka za obranu, što dodatno opterećuje fiskalnu sliku mnogih zemalja. Zeleni prijelaz, ulaganja u infrastrukturu i sigurnosne mjere bit će ključni pokretači investicija, ali će istodobno zahtijevati i znatna javna sredstva.
IMF u svojim procjenama upozorava da su izgledi eurozone “umjereni”, uz naglašene rizike usporavanja rasta zbog geopolitičkih napetosti i opće nesigurnosti. Europske zemlje tako se moraju kretati uskim prostorom između poticajne monetarne politike i nužne fiskalne suzdržanosti.
Glavni izazovi po zemljama
Svaka članica EU suočava se sa svojim specifičnostima, no zajednički nazivnik su sporiji rast i rastući pritisci na proračune.
· Njemačka: vanjskotrgovinski rizici i slabe investicije koče oporavak.
· Francuska: visoki javni dug i politička neizvjesnost otežavaju fiskalnu stabilnost.
· Italija: ekstremno visok dug i strukturalno slab rast bez vanjskih poticaja.
· Poljska: solidan gospodarski zamah, ali uz hitnu potrebu za proračunskom konsolidacijom i opasnost od rasta duga.
· Španjolska: snažan potencijal, ali visoka izloženost vanjskim šokovima te izazovi fiskalne discipline.
Gdje je Hrvatska?
Hrvatska ostaje na stabilnoj putanji rasta, ali njen ekonomski napredak i dalje ovisi o fiskalnoj disciplini i strateškom planiranju. Ključ uspjeha bit će izgradnja financijskih “jastučića” za nepredvidive šokove.
Prema najnovijim projekcijama Europske komisije, hrvatski BDP trebao bi u 2025. porasti za 3,2 %, a 2026. usporiti na 2,9 %. Iako brojke pokazuju solidnu otpornost, pred zemljom su izazovi koji zahtijevaju oprez i dugoročno promišljanje , baš kao i pred ostatkom Europe.
