Europu očekuje stabilizacija i blagi gospodarski oporavak ali ostaju brojni izazovi poput inflacije, starenja stanovništva i geopolitičkih nesigurnosti
Analize stanja gospodarstva u Europskoj uniji (EU) danas su različite, od pesimističnih do umjerenih, no opći zaključak je da će se gospodarstvo EU u 2026. godini sporo stabilizirati i blago oporavljati. Međutim, brojni izazovi poput inflacije, starenja stanovništva i geopolitičkih nesigurnosti i dalje će prisutni. Iako ne očekujemo veliku recesiju, rast će biti umjeren. Sektor zelene energije, digitalizacije i tehnologije pruža prilike za daljnji rast, no ključni će biti strateški politički odgovori na izazove poput tržišta rada i demografske promjene.
Inflacija i cijene
U 2025. godini, inflacija u EU pokazuje znakove stabilizacije nakon visoke inflacije koja je bila prisutna u 2022. i 2023. godini. Iako inflacija pada u odnosu na prošle godine, još uvijek je iznad željenog cilja Europske središnje banke (oko 2%). Očekuje se da će inflacija u 2025. biti između 4% i 5% na europskoj razini, uz specifične razlike među državama članicama. Cijene hrane i energije su se stabilizirale u odnosu na prošle godine, ali su i dalje visoke u odnosu na povijesne prosjeke. Cijene plina i nafte su se smirile, no daljnji geopolitički rizici (poput situacije u Ukrajini i Bliskom istoku) mogu izazvati nove oscilacije na tržištima.
Gospodarski rast
Gospodarstvo EU u 2025. godini pokazuje znakove oporavka, ali rast je spor. EU je izbjegla duboku recesiju, ali se suočava s izazovima u održavanju rasta. Očekuje se umjereni rast BDP-a od oko 1% do 1,5% u 2025. godini. Mnoge države, osobito one u srednjoj i istočnoj Europi, polako se oporavljaju, dok zemlje poput Italije i Francuske suočavaju se s izazovima niskog rasta i strukturnih problema u gospodarstvu, poput visoke javne dugovanosti i problema na tržištu rada.
Tržište rada
Nezaposlenost u EU ostaje relativno niska, no postoje značajne razlike među zemljama. U zapadnoj Europi nezaposlenost je niža, dok u nekim srednjoistočnim i južnim zemljama (poput Španjolske i Italije) ona ostaje viša. U mnogim državama također je prisutan problem nedostatka radne snage zbog starenja stanovništva. Digitalizacija i zelena ekonomija stvaraju nova radna mjesta, no radnici će morati posjedovati nova znanja, što može predstavljati izazove u zapošljavanju i obrazovanju.
Tehnološki sektor i zeleni prijelaz
Tehnološke inovacije, posebno u sektoru umjetne inteligencije, automatizacije i zelenih tehnologija (poput obnovljivih izvora energije i električnih vozila), nastavljaju igrati ključnu ulogu u gospodarstvu EU. Europska unija nastavlja ulagati u zelene projekte i smanjenje emisija CO2 kroz planove poput Zelenog plana EU. Očekuje se rastuća potražnja za zelenim energijama i održivim rješenjima, što bi moglo stvoriti nova tržišta i prilike za daljnji rast.
Geopolitička situacija
Geopolitička nesigurnost, uključujući posljedice rata u Ukrajini, tekuće napetosti između SAD-a, Kine i Rusije, nastavit će imati značajan utjecaj na gospodarstvo EU. To uključuje povećanje troškova energije, potencijalne trgovinske barijere, ali i rastuću potrebu za energetskom sigurnošću.
Projekcije za 2026. godinu
EU bi mogla doživjeti sporiji, ali stabilniji rast u 2026. godini. Očekuje se da bi BDP mogao rasti za oko 1,5% do 2% godišnje, što je bolje od stagnacije, ali daleko od pretežito visokog rasta koji bi bio tipičan u “zlatnim vremenima”. Međutim, rast će biti neravnomjeran, s nekim državama koje će rasti brže od drugih, ovisno o domaćim politikama i strukturnim reformama.
Inflacija pod kontrolom
Nastave li se trenutni trendovi, inflacija bi mogla opasti i stabilizirati se na razinama bliže 2% do 3%, što bi bilo u skladu s ciljevima Europske središnje banke. Međutim, visoki troškovi energije i hrane mogli bi zadržati inflaciju iznad tih ciljeva u određenim sektorima.
Tehnološka transformacija
U 2026. godini, EU bi mogla postati još snažnija u sektoru tehnologije, posebno u industrijama poput umjetne inteligencije, blockchain tehnologija i zelenih inovacija. To će zahtijevati velike investicije u istraživanje i razvoj, kao i prilagodbu radne snage kroz obrazovanje i osposobljavanje za nove vještine.
Demografski izazovi
Starenje stanovništva EU postaje sve veći problem. U 2026. godini mnoge zemlje EU suočit će se s padom radne snage i većim troškovima za zdravstvenu skrb i mirovine, što bi moglo usporiti ekonomski rast. To znači da će politike vezane uz migraciju, mirovinske reforme i poticanje nataliteta biti ključne za održavanje ravnoteže.
Geopolitički izazovi
Globalna politička nesigurnost, posebno u vezi s geopolitičkim napetostima u Aziji, Bliskom istoku i s mogućim novim krizama u Africi i Latinskoj Americi, mogla bi imati
posljedice na gospodarstvo EU. Na primjer, trgovinski odnosi, energetska sigurnost i izbjegličke krize mogli bi donijeti nove izazove.
Hrvatska: Što bi ostvarenje projekcija značilo za građane i gospodarstvo?
· Cijene bi trebale rasti sporije , što bi moglo olakšati kućne budžete jer inflacija neće “gristi” kao ranije.
· Radna mjesta: Budući da nezaposlenost ostaje niska, postoji pritisak na poslodavce da nude bolje uvjete, no i izazov u pronalasku radne snage.
· Ulaganja i potrošnja kućanstava , glavni pokretači rasta. Ako se ti kanali održavaju, gospodarstvo može ostati stabilno.
· Izvoz i vanjska potražnja , slabija točka. Ako globalno gospodarstvo usporava, EU će to osjetiti.
· Fiskalna disciplina i reforme , budući rast ovisit će o tome da se poveća produktivnost, broj radnika i smanje uska grla.
