Hrvatsko selo nestaje između tišine polja i zaborava države
Ako Hrvatska želi budućnost, mora ponovno naučiti čuti zvuk traktora, miris zemlje i tišinu polja – dok ih još ima.
Hrvatsko selo nestaje. Sve je manje mladih ljudi koji žele ostati, a još manje onih koji se žele baviti poljoprivredom. Plodna zemlja zarasta u korov, oranice postaju parcele tišine, a seoske kuće – spomenici jedne kulture koja polako nestaje. No, s ovim se fenomenom ne suočava samo Hrvatska. Iseljavanje mladih poljoprivrednika i napuštanje ruralnih područja globalni je problem s dubokim društvenim, ekonomskim i demografskim posljedicama.
Korijeni iseljavanja
Razlozi za odlazak mladih sa sela su brojni i složeni: ekonomska nesigurnost, visoki troškovi ulaganja, niska otkupna cijena proizvoda i nepredvidivo tržište. Mnogi mladi poljoprivrednici teško dolaze do kredita i poticaja, a i kad ih dobiju, sustav koji bi ih trebao podržati često ih guši birokracijom.
No uz ekonomiju, važan je i – životni stil. Mladi danas teže urbanim sredinama koje nude više mogućnosti: obrazovanje, posao, kulturne sadržaje, pa i jednostavno – osjećaj da “ne žive na rubu”. Hrvatska sela u mnogim dijelovima zemlje nemaju ni temeljnu infrastrukturu – vodu, ceste, internet. Rimljani su prije dvije tisuće godina imali akvadukte, a danas mnoga sela u srcu Hrvatske nemaju ni osnovnu vodovodnu mrežu.
Zaboravljena sela, prazne kuće
Dok sela stare i gase se, gradovi se pretrpavaju. Cijene nekretnina rastu, a zemlja se prodaje da bi se kupio stan u betonu. Tako Hrvatska istodobno gubi i ravnotežu prostora i dio vlastitog identiteta. Kad mladi odu, s njima nestaju i znanja, tradicija, običaji – ono što je generacijama činilo život izvan grada živim i smislenim.
U isto vrijeme, brojne općine bez stvarne samoodrživosti i dalje postoje samo na papiru, dok one koje imaju resurse i mogućnosti nemaju dovoljno ljudi da ih iskoriste.
Vrijeme je za ozbiljan zaokret
Rješavanje problema iseljavanja sa sela ne može se svesti na jednokratne potpore ni promotivne kampanje. Potreban je integrirani pristup:
· sustavna financijska podrška mladim poljoprivrednicima,
· ulaganje u infrastrukturu i digitalnu povezanost,
· obrazovanje o novim tehnologijama,
· te stvaranje životnih uvjeta zbog kojih će selo biti mjesto izbora, a ne nužnosti.
Država, lokalne vlasti, obrazovne institucije i civilno društvo moraju djelovati zajedno – jer selo nije samo geografski pojam, nego temelj društvenog tkiva svake nacije
Kad nestane selo, nestaje i zemlja
Nestanak sela nije samo demografski problem – to je moralni i civilizacijski poraz. Zemlja koja zaboravi tko je obrađuje, uskoro će zaboraviti i zašto postoji.
Ako Hrvatska želi budućnost, mora ponovno naučiti čuti zvuk traktora, miris zemlje i tišinu polja – dok ih još ima.
