Europski parlament podržao je nova pravila za biljke razvijene pomoću novih genomskih tehnika, čime je otvorio vrata bržem razvoju i uzgoju usjeva otpornijih na sušu, bolesti i klimatske promjene.
Riječ je o jednoj od najvažnijih odluka za europsku poljoprivredu posljednjih godina. Zagovornici tvrde da bi nove tehnologije mogle pomoći proizvođačima da lakše odgovore na sve češće vremenske ekstreme i smanje potrebu za korištenjem pesticida.
Nova pravila odnose se na biljke dobivene preciznim uređivanjem genoma. Europske institucije navode kako bi takve metode mogle omogućiti razvoj pšenice sa smanjenim udjelom glutena, krumpira otpornijeg na bolesti ili kukuruza koji bolje podnosi dugotrajnu sušu.
Podršku promjenama daju brojni znanstvenici i dio poljoprivrednog sektora koji smatra da Europa ne može ostati konkurentna bez novih tehnologija. Posebno upozoravaju da klimatske promjene iz godine u godinu povećavaju rizike proizvodnje hrane.
No odluka nije prošla bez kritika. Dio organizacija i zastupnika upozorava na pitanje patentiranja novih biljnih sorti te mogućnost dodatnog jačanja velikih međunarodnih kompanija koje dominiraju tržištem sjemena.
Protivnici smatraju da bi nova pravila mogla smanjiti transparentnost prema potrošačima te dodatno otežati položaj manjih proizvođača.
Rasprava o genetskim tehnologijama u poljoprivredi traje desetljećima, ali danas se vodi u potpuno drugačijim okolnostima. Europa se suočava sa sve češćim sušama, ekstremnim vremenskim pojavama i pritiskom da osigura stabilnu proizvodnju hrane za više od 440 milijuna stanovnika.
Za Hrvatsku ova odluka može imati dugoročne posljedice. Ako nove sorte doista pokažu veću otpornost na sušu i bolesti, domaći proizvođači mogli bi dobiti važno oružje u borbi s klimatskim promjenama. Istodobno ostaje otvoreno pitanje hoće li od toga najviše koristi imati poljoprivrednici ili velike kompanije koje kontroliraju tržište sjemena.
