Eskalacija sukoba na Bliskom istoku snažno je uzdrmala energetska tržišta. Nakon američko-izraelskih udara na Iran i iranskih protunapada, cijena nafte bilježi snažan rast, a investitori sve otvorenije govore o riziku prekida opskrbe.
Brent se popeo na oko 73 dolara po barelu, dok je američki WTI premašio 67 dolara, što je najviša razina u posljednjih šest mjeseci. Tržišta reagiraju na mogućnost poremećaja u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi približno 20 posto svjetskog transporta nafte.
Analitičari upozoravaju da bi u slučaju zatvaranja te rute cijena mogla premašiti i 100 dolara po barelu, što bi imalo izravan učinak na inflaciju, troškove goriva i globalnu proizvodnju. Veće cijene energenata tradicionalno znače i veći pritisak na središnje banke te potencijalno odgađanje smanjenja kamatnih stopa.
OPEC+ je najavio povećanje proizvodnje od 206.000 barela dnevno od travnja, no tržište procjenjuje da je to nedovoljno za amortizaciju rizika u slučaju daljnje eskalacije.
Energija ponovno postaje ključni globalni faktor nestabilnosti. Ako se sigurnosna situacija pogorša, posljedice neće ostati ograničene na regiju udar bi se mogao preliti na inflaciju, burze i realno gospodarstvo.
