Hrvatsko gospodarstvo suočava se s kroničnim nedostatkom radne snage, a istodobno tisuće ljudi godinama rade poslove za koje imaju znanje i iskustvo, ali nemaju formalnu potvrdu svojih kompetencija.
Upravo je to bila jedna od glavnih tema okruglog stola Hrvatske gospodarske komore posvećenog priznavanju znanja i vještina stečenih izvan klasičnog obrazovnog sustava.
Sudionici su upozorili kako Hrvatska danas ima zakonski okvir koji omogućuje vrednovanje znanja stečenog kroz radno iskustvo, stručne tečajeve, neformalno obrazovanje i druge oblike učenja, ali sustav još uvijek nije zaživio u mjeri koju traže građani i poslodavci.
Iz HGK-a ističu kako je posljednjih godina napravljen važan iskorak donošenjem pravilnika i metodoloških smjernica koje omogućuju formalno priznavanje kompetencija stečenih izvan školskih klupa.
Međutim, obrazovne ustanove upozoravaju da su postupci često administrativno složeni, organizacijski zahtjevni i financijski opterećujući, zbog čega se sustav sporije razvija od očekivanog.
Posebna pozornost posvećena je ulozi poslodavaca koji svakodnevno prepoznaju i razvijaju znanja svojih zaposlenika. Upravo bi gospodarstvo, smatraju sudionici, trebalo imati važniju ulogu u određivanju koje kompetencije treba formalno priznati i potvrditi.
Tema postaje sve važnija u okolnostima kada Hrvatska istodobno traži nove radnike, uvozi radnu snagu iz inozemstva i pokušava povećati produktivnost gospodarstva. Mnogi radnici tijekom godina steknu vrijedna znanja i vještine, ali bez službene potvrde često ne mogu napredovati, mijenjati posao ili ostvariti veća primanja.
Zato stručnjaci smatraju da priznavanje prethodno stečenog znanja ne bi smjelo ostati samo administrativni postupak, nego postati alat koji će pomoći i radnicima i poslodavcima. Ako se sustav pojednostavi i prilagodi stvarnim potrebama tržišta rada, mogao bi postati jedno od važnijih rješenja za problem nedostatka kvalificiranih radnika koji sve više opterećuje hrvatsko gospodarstvo.
