Toplinski valovi više ne ostavljaju posljedice samo na fizičko zdravlje. Stručnjaci upozoravaju da sve više ljudi razvija tzv. klimatsku anksioznost – osjećaj straha, bespomoćnosti i stalne zabrinutosti zbog ekstremnih vremenskih prilika i njihovih posljedica. Posebno su pogođeni mladi, žene i roditelji male djece.
Psiholozi s britanskih sveučilišta Oxford i Bath ističu kako posljednjih godina bilježe sve veći broj osoba koje tijekom toplinskih valova osjećaju intenzivnu tjeskobu. Kod mnogih se razvija takozvana anticipacijska anksioznost – stanje u kojem osoba neprestano iščekuje novu ekstremnu vremensku epizodu i živi u strahu od njezinih posljedica.
Prema istraživanju Sveučilišta u Bathu, klimatsku anksioznost osjeća oko 4,6 posto stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva, a novije analize pokazuju da su žene i mlađe osobe među najrizičnijim skupinama.
Majka dvoje djece Tavia Watts ispričala je kako je tijekom lipanjskog toplinskog vala gotovo neprestano razmišljala o tome da temperatura u sobi njezine djece prelazi 30 stupnjeva. Zbog straha za njihovo zdravlje osjećala se potpuno bespomoćno te je, kako kaže, često morala izaći iz sobe kako bi se smirila.
Slična iskustva podijelila je i Lizzie Ellen pročitali smo na BBC, majka novorođenčeta, koja priznaje da tijekom vrućina gotovo opsesivno prati vremensku prognozu i stalno provjerava temperaturu kako bi zaštitila svoje dijete.
Psiholozi upozoravaju da takva zabrinutost može postati ozbiljan problem kada počne narušavati svakodnevni život. Klimatska anksioznost može se očitovati nesanicom, stalnim osjećajem napetosti, razdražljivošću, poteškoćama s koncentracijom, povlačenjem iz društvenog života te pretjeranim praćenjem vijesti i vremenskih prognoza.
Visoke temperature same po sebi dodatno pogoršavaju psihičko stanje. One povećavaju fiziološki stres organizma, što može pojačati osjećaj tjeskobe, nervoze i emocionalne iscrpljenosti, osobito kod osoba koje već imaju problema s mentalnim zdravljem.
Stručnjaci zato savjetuju da se o zabrinutosti razgovara s obitelji, prijateljima ili stručnim osobama te da se osjećaj bespomoćnosti pokuša zamijeniti konkretnim djelovanjem, poput uključivanja u lokalne zajednice ili aktivnosti usmjerenih na zaštitu okoliša.
Istodobno naglašavaju kako je tijekom toplinskih valova jednako važno voditi računa o fizičkom zdravlju. Dovoljna hidracija, rashlađivanje prostora, izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana i redovito hlađenje tijela mogu pomoći ne samo u zaštiti organizma od vrućine, nego i u ublažavanju osjećaja tjeskobe.
Psiholozi poručuju da je zabrinutost zbog klimatskih promjena razumljiva, no ako strah postane toliko izražen da ometa svakodnevno funkcioniranje, potrebno je potražiti stručnu pomoć. Upravo zbog sve češćih toplinskih valova očekuje se da će klimatska anksioznost postati jedan od značajnijih izazova za mentalno zdravlje u godinama koje dolaze.
