Jedna od najvažnijih kulturnih ustanova u Hrvatskoj, zagrebački Muzej Mimara, nakon višegodišnje obnove vrijedne više od 69 milijuna eura ulazi u završnu fazu priprema za ponovno otvorenje. Završetak radova obilježen je polaganjem vremenske kapsule, dok se prvi posjetitelji u potpuno obnovljeni muzej očekuju već u listopadu.
Nakon konstrukcijske, cjelovite i energetske obnove zgrada Muzeja Mimara ponovno je dobila izgled kakav je imala kada je krajem 19. stoljeća izgrađena kao jedno od najreprezentativnijih zdanja zagrebačkog Donjeg grada. Obnovljeni su pročelje, unutarnji prostori i povijesni arhitektonski elementi, a zgrada je istodobno prilagođena suvremenim sigurnosnim i muzeološkim standardima.
Završetak jednog od najvećih projekata obnove kulturne baštine u Hrvatskoj simbolično je obilježen polaganjem vremenske kapsule. U njoj su pohranjeni današnji novac, primjerak dnevnih novina, račun iz trgovine i posebna povelja kao svjedočanstvo vremena u kojem je provedena obnova. Kapsulu su položili ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade Branko Bačić i ravnateljica Muzeja Mimara Tajana Pleše.
Obraćajući se okupljenima, ministrica Obuljen Koržinek istaknula je da je obnova Mimare dio najvećeg investicijskog ciklusa u hrvatsku kulturnu baštinu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa.
Naglasila je kako je u posljednjih pet godina, kroz Ministarstvo kulture i medija, realizirano oko 1,7 milijardi eura vrijednih projekata te da je obnovljeno ili se obnavlja više od 50 muzeja, arhiva i knjižnica te više od 500 kulturnih i javnih građevina.
Posebno je istaknula da je riječ o generacijskom pothvatu u kojem su sudjelovali hrvatski arhitekti, građevinski stručnjaci, konzervatori i restauratori, čije će iskustvo, smatra, biti vrijedno i izvan Hrvatske.
Ravnateljica Muzeja Mimara Tajana Pleše predstavila je novi stalni postav koji bi posjetiteljima trebao ponuditi drukčije muzejsko iskustvo. Cilj je približiti bogatu umjetničku zbirku svim generacijama, spajajući klasičnu prezentaciju umjetnina s modernim načinima interpretacije i multimedijalnim sadržajima.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 69.061.004,88 eura. Najveći dio, 43,19 milijuna eura, osiguran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, 4,89 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije, dok je gotovo 21 milijun eura financiran iz državnog proračuna.
Ponovnim otvaranjem u listopadu Zagreb će dobiti obnovljenu kulturnu instituciju koja čuva jednu od najvrjednijih zbirki svjetske umjetnosti u Hrvatskoj, a ujedno i simbol uspješno provedene obnove kulturne baštine nakon razornih potresa.
