Hrvatska uvodi obvezne zdravstvene preglede za državljane trećih zemalja koji žele produljiti privremeni boravak. Strani radnici iz država poput Indije, Nepala, Bangladeša, Pakistana, Filipina i Egipta morat će proći liječnički pregled radi otkrivanja zaraznih bolesti, a dio njih i obvezno cijepljenje prije nego što im bude odobren nastavak boravka u zemlji.
Odluku je donijelo Ministarstvo zdravstva, obrazlažući je zaštitom javnog zdravlja. Mjera se odnosi isključivo na državljane država iz viznog režima, odnosno zemalja čijim je građanima za ulazak u Hrvatsku i schengenski prostor potrebna viza.
Pregledi će se obavljati u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ili nadležnim županijskim zavodima tijekom 90 dana prije podnošenja zahtjeva za produljenje boravka. Strani radnici na pregled će dolaziti s uputnicom koju ispunjava njihov poslodavac.
Liječnici će pritom provjeravati epidemiološku anamnezu, obaviti fizikalni pregled i utvrditi cijepni status. Cilj je isključiti aktivnu tuberkulozu, nosilaštvo bakterija koje uzrokuju trbušni tifus i paratifus te infekcije HIV-om te hepatitisom B i C. Ako se otkrije zarazna bolest ili postoji sumnja na zdravstveni rizik, osoba će biti upućena na dodatne pretrage i liječenje.
Nova pravila donose i obvezu docjepljivanja osoba mlađih od 35 godina koje ne mogu dokazati da su cijepljene protiv ospica, dječje paralize, difterije i tetanusa. Posebni uvjeti vrijedit će i za strane radnike zaposlene u zdravstvu te sustavu socijalne skrbi, koji će morati imati zaštitu i protiv hepatitisa B.
Po završetku pregleda izdavat će se službeno uvjerenje koje će strani državljani morati čuvati tijekom cijelog boravka u Hrvatskoj. Dokument će na zahtjev morati predočiti službenicima Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog inspektorata ili prilikom korištenja zdravstvene zaštite.
Trošak zdravstvenog pregleda za strane radnike snosit će poslodavci, dok će ostali podnositelji zahtjeva pregled plaćati sami. Cijepljenje će biti financirano sredstvima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Odluka dolazi u razdoblju kada Hrvatska sve više ovisi o radnicima iz trećih zemalja zbog kroničnog nedostatka domaće radne snage. Istodobno država pooštrava zdravstvene uvjete njihova boravka, nastojeći smanjiti rizik od širenja zaraznih bolesti bez ograničavanja potrebe gospodarstva za uvozom radne snage.
