Rat ne briše političku odgovornost, a posljednji događaji pokazuju da ni Volodimir Zelenski nije imun na odluke koje mogu izazvati ozbiljan otpor javnosti.
Rekonstrukcija ukrajinske vlade, koju je pokrenuo predsjednik Volodimir Zelenski, izazvala je neuobičajeno snažnu reakciju javnosti i potaknula rijetke prosvjede u Kijevu tijekom rata. Iako se zasad ne može govoriti o političkoj krizi koja ugrožava državni vrh, događaji pokazuju da unutar ukrajinskog političkog i sigurnosnog sustava postoje razlike koje su izašle izvan institucionalnih okvira.
Reuters navodi da su tisuće ljudi drugi dan zaredom prosvjedovale u Kijevu tražeći smjenu načelnika Glavnog stožera Oleksandra Sirskog te povratak smijenjenog ministra obrane Mihajla Fedorova. Među prosvjednicima bili su veterani, aktivni vojnici i civili, što je posebno značajno jer su javni prosvjedi tijekom rata u Ukrajini vrlo rijetki.
U središtu prijepora nalazi se Fedorov, kojeg brojni izvori opisuju kao jednog od ključnih ljudi modernizacije ukrajinske vojske, razvoja bespilotnih sustava i digitalnih reformi. Njegova smjena izazvala je nezadovoljstvo dijela javnosti i vojnog sektora, dok Zelenski tvrdi da je odluka donesena zbog dugotrajnog sukoba između Fedorova i vrhovnog zapovjednika Oleksandra Sirskog, koji je, prema njegovim riječima, počeo ugrožavati funkcioniranje obrambenog sustava.
Povjerenje građana je varljivo
Europski partneri razvoj događaja prate s oprezom. Reuters Breakingviews navodi da je Europska unija, kao najveći financijski podupiratelj Ukrajine, zabrinuta zbog mogućeg utjecaja političkih napetosti na nastavak reformi, osobito u području borbe protiv korupcije. Aktualna situacija nadovezuje se na prošlogodišnji spor oko ograničavanja neovisnosti antikorupcijskih institucija NABU-a i SAPO-a. Nakon kritika javnosti i Europske unije, Zelenski je tada bio prisiljen povući dio zakonskih izmjena. Euronews i Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) podsjećaju da je ovo drugi srpanj zaredom u kojem predsjednikova odluka izaziva značajan javni otpor, što dio analitičara smatra pokazateljem da se povjerenje građana više ne može uzimati zdravo za gotovo ni u ratnim okolnostima.
Već je drugi put u relativno kratkom razdoblju da je Zelenski morao braniti odluke koje nisu dobro prihvaćene ni u dijelu ukrajinske javnosti ni među zapadnim partnerima. Prvi put bile su antikorupcijske institucije, sada rekonstrukcija vlade. To ne znači da gubi kontrolu, ali pokazuje da više nije u fazi u kojoj se svaka njegova odluka automatski prihvaća.
Na Zapadu se dugo stvarala slika vrlo homogenog ukrajinskog političkog vrha. U stvarnosti, kao i u svakoj državi koja je više od tri godine u ratu, postoje različiti centri moći: predsjednički ured, vojska, obavještajne službe, regionalni političari, tehnološki sektor, veterani, dobrovoljačke mreže… Rat te razlike često prikrije jer postoji zajednički neprijatelj. Ali one ne nestaju.
Tko financira ima pravo propitivati odluke
Europska unija i njezine države članice izdvojile su desetke milijardi eura vojne, financijske i humanitarne pomoći, a Hrvatska sudjeluje kroz proračun EU-a i vlastitu bilateralnu pomoć. Zbog
toga je legitimno postavljati pitanja o tome kako se donose političke odluke u Kijevu i kakve posljedice one mogu imati.
Za sada nema dokaza da iza prosvjeda stoji organizirana politička oporba ili jedna interesna skupina. Većina dostupnih izvora opisuje ih kao spontanu mobilizaciju koja se proširila društvenim mrežama, uz sudjelovanje veterana, volontera, vojnih analitičara i dijela tehnološke zajednice povezane s obrambenim sektorom. To, međutim, ne isključuje postojanje različitih struja i suprotstavljenih pogleda unutar ukrajinskog vojnog i političkog establišmenta. Ako se pokaže da je upravo smjena povećala Fedorovu popularnost, Zelenski bi mogao zaključiti da je stvorio političkog suparnika.
Europska unija i zapadni saveznici zasad nisu doveli u pitanje potporu Ukrajini u obrani od ruske invazije, ali razvoj događaja prate s povećanom pozornošću jer politička stabilnost ostaje važan preduvjet za nastavak vojne i financijske pomoći.
Bilo bi preuranjeno zaključiti da je riječ o početku ozbiljne unutarnje političke krize ili pokušaju destabilizacije vlasti. Jednako tako, teško je ove prosvjede svesti na beznačajan incident. Ono što je zasad jasno jest da su otvorili pitanja o odnosima unutar ukrajinskog državnog i vojnog vrha te pokazali da ni u ratnim okolnostima političke odluke ne prolaze bez preispitivanja javnosti.
