Čak 90 posto građana smatra da je odvajanje otpada važno, no u praksi se odvojeno prikupi tek 49 posto komunalnog otpada. Upravo taj veliki raskorak između stavova i stvarnog ponašanja Hrvatska gospodarska komora pokušava smanjiti novim programom koji gradovima nudi drukčiji pristup gospodarenju otpadom.
HGK je u suradnji sa Zagrebačkom školom ekonomije i managementa pokrenuo program „Dijagnoza ponašanja i dizajn intervencija za unaprjeđenje gospodarenja komunalnim otpadom“, u kojem sudjeluju komunalna društva iz Rijeke, Splita, Pule, Križevaca, Daruvara, Crikvenice, Drniša te Cresa i Lošinja.
Za razliku od dosadašnje prakse, koja se uglavnom svodila na kampanje i informiranje građana, novi program polazi od pitanja zašto ljudi, unatoč svijesti o važnosti recikliranja, često ne odvajaju otpad.
Program se temelji na bihevioralnom dizajnu, odnosno znanstvenom pristupu koji proučava način na koji ljudi donose odluke i kako se njihove navike mogu mijenjati konkretnim, jednostavnim intervencijama.
Sudionici su na prvoj radionici analizirali prepreke koje građane odvraćaju od pravilnog odvajanja otpada te definirali mjerljive ciljeve za povećanje učinkovitosti sustava.
Sljedeći korak bit će terensko istraživanje među građanima uključenih gradova kako bi se utvrdili stvarni razlozi zbog kojih dio stanovništva i dalje ne odvaja otpad. Na temelju tih rezultata gradovi će izraditi konkretne pilot-projekte prilagođene vlastitim potrebama.
Iz HGK upozoravaju kako sadašnji rezultati ozbiljno dovode u pitanje ispunjenje europskih ciljeva. Hrvatska je prema važećem Zakonu o gospodarenju otpadom obvezna do 2035. godine smanjiti odlaganje komunalnog otpada na najviše 10 posto ukupno proizvedenog otpada, dok sadašnja dinamika napretka pokazuje da se cilj neće ostvariti bez promjene pristupa.
Godinama se pokazuje da samo pozivanje građana na odgovornost nije dovoljno. Ako gotovo svi tvrde da podržavaju odvajanje otpada, a stvarni rezultati ostaju znatno slabiji, problem očito nije samo u informiranosti nego i u organizaciji sustava, navikama i svakodnevnim preprekama. Upravo zato ovakav pristup, koji odluke građana pokušava razumjeti prije nego ih mijenja, mogao bi dati konkretnije rezultate od kampanja koje se uglavnom svode na slogane i plakate. Hrvatska će europske ciljeve ispuniti tek onda kada pravilno odvajanje otpada postane jednostavnije od njegova neodgovornog odbacivanja.
