Inflacija u europodručju u lipnju je usporila na 2,8 posto na godišnjoj razini, što je prvi pad od početka godine i signal da bi Europska središnja banka (ESB) na sjednici ovoga tjedna mogla zadržati ključnu kamatnu stopu na depozitne pogodnosti na 2,25 posto. Konačne podatke potvrdio je Eurostat, nakon što je inflacija u svibnju iznosila 3,2 posto, navodi euronews
Osim ukupne inflacije, usporila je i temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Ona je pala s 2,6 na 2,4 posto. Istodobno je rast cijena energije usporio s 10,8 na 8,5 posto, dok je inflacija u sektoru usluga smanjena s 3,5 na 3,2 posto. Ukupna stopa inflacije pala je u čak 22 od 27 država članica Europske unije. Među najvećim gospodarstvima europodručja Njemačka je zabilježila inflaciju od 2,4 posto, Francuska 2 posto, Italija 3 posto, a Španjolska 3,6 posto. (euronews)
ESB oprezan s daljnjim potezima
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde posljednjih je tjedana naglasila kako lipanjsko povećanje kamatnih stopa nije bilo preventivna mjera, nego odgovor na i dalje povišene inflacijske pritiske. Istaknula je kako se inflacija prema sadašnjim procjenama neće vratiti na ciljanu razinu od 2 posto prije kraja 2027. godine.
Lagarde je također poručila da ESB neće unaprijed najavljivati buduće poteze, već će svaka odluka o kamatnim stopama ovisiti o novim gospodarskim pokazateljima i razvoju inflacije.
Hrvatska i dalje iznad prosjeka eurozone
Dok inflacija u europodručju pokazuje znakove smirivanja, Hrvatska i dalje bilježi znatno višu stopu rasta cijena.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnja inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena u lipnju iznosila je 4,5 posto, dok je prema harmoniziranom indeksu (HICP), koji omogućuje usporedbu među državama članicama EU, iznosila 4,2 posto. To znači da je hrvatska inflacija i dalje osjetno viša od prosjeka europodručja od 2,8 posto navodi Državni zavod za statistiku
Najveći doprinos rastu cijena u Hrvatskoj dolazi od: stanovanja, energije i komunalnih usluga, prijevoza, ugostiteljskih i smještajnih usluga, alkoholnih pića i duhana.
Pitanje je što slijedi dalje? Analitičari smatraju da bi usporavanje inflacije moglo dati ESB-u dovoljno razloga da na sjednici ovoga tjedna ne mijenja kamatne stope, nakon lipanjskog povećanja za 0,25 postotnih bodova. Ipak, zbog i dalje povišene temeljne inflacije i neizvjesnosti na energetskim tržištima, u Frankfurtu zasad ne žele govoriti o mogućem početku ciklusa snižavanja kamata.
