Predsjednik Republike Zoran Milanović obilježio je na Visu 160. obljetnicu Viškog boja, jedne od ključnih pomorskih bitaka 19. stoljeća, poručivši kako njezin ishod nije bio važan samo za vojnu povijest nego i za budućnost Dalmacije unutar hrvatskog nacionalnog prostora.
Milanović je kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga položio vijenac u more s broda Hrvatske ratne mornarice. Počast poginulima na isti su način odali austrijska veleposlanica Yvonne Tončić-Sorinj i viški gradonačelnik Hrvoje Mratinić.
„Da su Talijani dobili tu bitku, moguće je da bi se iskrcali od Zadra do Dubrovnika. Kako bi onda išla naša priča s formiranjem hrvatske političke nacije u Dalmaciji, bez koje Hrvatska ne postoji, to ne možemo znati“, rekao je Milanović.
Viški boj odigrao se 20. srpnja 1866. godine u sklopu austro-pruskog rata. Brojnija talijanska flota pokušala je preuzeti Vis, ali je poražena od austrijske mornarice u kojoj su važan dio posada činili hrvatski mornari s istočne obale Jadrana.
Bitka je ostala zapamćena i kao prvi veliki sukob flota na parni pogon na otvorenom moru. Međutim, njezina važnost za Hrvatsku ne može se svesti samo na pomorsku taktiku i tehnološku prekretnicu. Pobjeda je zaustavila talijanske teritorijalne ambicije prema Dalmaciji i dodatno osnažila hrvatsku nacionalnu svijest u pokrajini koja je tada bila izložena snažnim političkim i kulturnim pritiscima.
Upravo zato Viški boj nije tuđa imperijalna epizoda u kojoj su Hrvati bili tek slučajni sudionici. Hrvatski mornari platili su cijenu pobjede koja je pomogla sačuvati Dalmaciju od drukčijeg političkog razvoja i mogućeg odvajanja od hrvatskog nacionalnog bića.
Obilježavanje na Visu podsjetilo je da hrvatska povijest nije počela 1991. godine, ali i da se ključne bitke za hrvatski prostor nisu uvijek vodile pod hrvatskom zastavom. Ponekad su ih vodili hrvatski ljudi unutar tuđih država, svjesni da brane vlastitu obalu, svoj dom i budućnost naroda kojem pripadaju.
