Bušenje, plombe i zubni implantati jednog bi dana mogli postati prošlost. Znanstvenici u SAD-u i Velikoj Britaniji razvijaju tehnologije koje bi ljudima omogućile regeneraciju oštećenih ili čak potpuno novih zubi, što bi moglo potpuno promijeniti budućnost stomatologije.
Istraživanja na kojima rade timovi sa Sveučilišta Washington, King’s Collegea u Londonu, Sveučilišta Tufts i Sveučilišta Illinois temelje se na regenerativnoj medicini i matičnim stanicama. Cilj je potaknuti prirodni rast zubnog tkiva umjesto popravka umjetnim materijalima.
Cilj je da zub ponovno naraste
Znanstvenici rade na tzv. “živim plombama” koje bi poticale stvaranje novog dentina i cakline. Dugoročni cilj još je ambiciozniji – uzgoj potpuno novog zuba iz matičnih stanica izravno u čeljusti pacijenta.
Takav bi zub, za razliku od implantata, imao živce, krvne žile i prirodnu sposobnost prilagodbe tijekom žvakanja.
Dosadašnja istraživanja već su pokazala da je moguće stvoriti strukture nalik zubima u laboratoriju, dok su u pokusima na životinjama razvijeni zubi nastavili prirodni rast.
Zašto su implantati samo privremeno rješenje?
Iako su implantati danas standard u liječenju gubitka zuba, oni imaju ograničen vijek trajanja i ne mogu u potpunosti zamijeniti prirodni zub. Nemaju živčane završetke, podložni su infekcijama, a krunice se nakon desetak do petnaest godina često moraju mijenjati.
Regenerirani prirodni zub mogao bi ukloniti upravo te nedostatke.
Još nema primjene na ljudima
Unatoč velikom napretku, stručnjaci upozoravaju da terapija još nije spremna za svakodnevnu primjenu. Prije kliničkih ispitivanja na ljudima potrebno je završiti dodatna istraživanja i potvrditi sigurnost metode.
Optimistične procjene govore da bi prve regenerativne terapije za popravak zubnog tkiva mogle stići prije uzgoja cijelog zuba, ali ni jedno rješenje neće biti dostupno u skoroj budućnosti.
Nova era stomatologije?
Ako istraživanja potvrde dosadašnje rezultate, regeneracija vlastitih zubi mogla bi postati jedna od najvećih medicinskih inovacija posljednjih desetljeća. Umjesto vađenja zuba, bušenja i ugradnje implantata, stomatolozi bi u budućnosti mogli poticati organizam da sam obnovi ono što je izgubljeno. Takav bi iskorak promijenio ne samo način liječenja milijuna pacijenata nego i cijeli pristup oralnom zdravlju.
