Velike su promjene na svjetskom tržištu naoružanja. Europa ulaže milijarde, SAD vraća stare kupce, a Ukrajina postaje najveće tržište. Postavlja se pitanje: vode li danas države političari ili vrhunski trgovci? Jer iza gotovo svake velike geopolitičke odluke stoje i višemilijardni ugovori za obrambenu industriju.
Nikada se nije više govorilo o miru, a nikada se više nije kupovalo i proizvodilo oružje. U svijetu punom poziva na diplomaciju traje najveća utrka u naoružanju od završetka Hladnog rata. Dok političari obećavaju sigurnost, obrambena industrija bilježi rekordne narudžbe, a države ulažu milijarde eura u nove borbene sustave. Ratovi i sigurnosne prijetnje pretvorili su obrambenu industriju u jedan od najprofitabilnijih sektora globalnog gospodarstva, s ugovorima vrijednima milijarde eura.
Posljednjih dana objavljeno je nekoliko vijesti koje na prvi pogled izgledaju nepovezano: Ukrajina planira nabavu francuskih Rafalea, Njemačka kupuje američke krstareće rakete Tomahawk, Europa razvija vlastiti hipersonični presretač, a Washington razmatra ukidanje sankcija Turskoj i ponovnu prodaju borbenih zrakoplova F-35.
Međutim, riječ je o dijelovima iste slike. Globalno tržište naoružanja prolazi kroz jednu od najvećih transformacija od završetka Hladnog rata, a obrambena industrija postaje jedan od najbrže rastućih gospodarskih sektora.
Ukrajina postaje najveći europski kupac oružja
Prema najavama iz Francuske, Ukrajina bi mogla nabaviti 16 višenamjenskih borbenih zrakoplova Rafale, što bi bio jedan od najvećih pojedinačnih poslova francuske vojne industrije posljednjih godina. Rafale, koji proizvodi Dassault Aviation, posljednjih godina bilježi snažan izvozni uspjeh. Nakon Hrvatske, Grčke, Srbije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije, Egipta, Indonezije i Katara, potencijalna kupnja Ukrajine dodatno bi učvrstila njegov položaj na svjetskom tržištu. Za Francusku to nije samo politička potpora Kijevu nego i višemilijardski izvozni posao koji uključuje održavanje, obuku pilota, pričuvne dijelove i buduće modernizacije.
Njemačka ponovno kupuje američko oružje
Istodobno je Njemačka objavila da će kupiti američke krstareće rakete Tomahawk. Na prvi pogled djeluje neobično jer Berlin već razvija vlastite dalekometne projektile zajedno s europskim partnerima. Razlog tomu je jednostavan jer razvoj europskih sustava trajat će godinama, dok Njemačka želi odmah povećati sposobnost odvraćanja. Tomahawk dometa većeg od 1.600 kilometara omogućava upravo to. Drugim riječima, Njemačka kupuje američku tehnologiju kao prijelazno rješenje dok ne razvije vlastito oružje.
Europa želi prestići Rusiju i Kinu
Istodobno europski projekt HYDIS donio je odluku o konceptu budućeg hipersoničnog presretača. Riječ je o jednom od najambicioznijih obrambenih projekata Europske unije,
koji se provodi u okviru Europskog obrambenog fonda (EDF) i inicijative PESCO. Radi se o jednom od tehnološki najambicioznijih obrambenih projekata Europske unije. Hipersonične rakete lete brzinom većom od pet puta brzine zvuka i izrazito ih je teško presresti. Danas takve sustave razvijaju prije svega Rusija, Kina i SAD. Europa sada pokušava razviti vlastiti odgovor kako ne bi ovisila o američkoj tehnologiji.
Trump otvara vrata Turskoj
Možda najveće iznenađenje dolazi iz Washingtona. Donald Trump najavio je mogućnost ukidanja američkih sankcija Turskoj te povratka Ankare u program borbenog zrakoplova F-35. Podsjetimo, Turska je 2019. izbačena iz programa nakon kupnje ruskog sustava protuzračne obrane S-400. Ako bi se Ankara vratila u program, to bi predstavljalo jedan od najvećih obrata u američkoj obrambenoj politici posljednjih godina. Istodobno bi Lockheed Martin ponovno dobio kupca koji je prvotno planirao nabaviti više od 100 zrakoplova F-35.
Trgovina oružjem postaje jedan od najvećih poslova svijeta
Sve ove odluke pokazuju kako obrambena industrija više nije samo pitanje nacionalne sigurnosti nego i golemo tržište.
Prema podacima SIPRI-ja, globalna vojna potrošnja u 2024. dosegnula je 2,72 bilijuna američkih dolara, što je najveći iznos otkako se vodi statistika. Europa bilježi najbrži rast izdvajanja za obranu od kraja Hladnog rata, ponajviše zbog rata u Ukrajini.
Najveći svjetski proizvođači kao Lockheed Martin, RTX, Northrop Grumman, Boeing, BAE Systems, Rheinmetall, Leonardo, Thales i Dassault Aviation posljednjih godina ostvaruju rekordne narudžbe, a njihove dionice snažno rastu zahvaljujući povećanoj potražnji.
Više od obične vojne pomoći
U pozadini svih ovih odluka nalazi se i gospodarska logika. Kada država kupi borbeni avion ili raketni sustav, ne plaća samo isporuku opreme. Ugovori obično uključuju desetljeća održavanja, modernizacije, obuke, rezervnih dijelova i logistike. Zbog toga jedan posao vrijedan nekoliko milijardi eura često tijekom životnog vijeka sustava naraste na dvostruko ili trostruko veći iznos.
Upravo zato današnje vijesti nisu samo priče o vojnoj strategiji. One pokazuju kako se oblikuje novo globalno tržište naoružanja u kojem političke odluke, sigurnost i milijarde eura vrijedni ugovori postaju nerazdvojni.
