Hrvatska nastavlja modernizaciju željeznice. Potpisani su ugovori vrijedni 53,6 milijuna eura za nabavu šest novih elektrobaterijskih vlakova i izgradnju prve hibridne punionice u kolodvoru Kotoriba. Projekt će se u cijelosti financirati bespovratnim sredstvima iz Modernizacijskog fonda, a novi vlakovi u promet bi trebali krenuti tijekom 2028. i početkom 2029. godine.
Ugovor o financiranju potpisali su predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te HŽ Putničkog prijevoza, dok su ugovor o proizvodnji vlakova i izgradnji punionice potpisali HŽ Putnički prijevoz i KONČAR.
Riječ je o vlakovima koji će prometovati i na elektrificiranim i na neelektrificiranim prugama. Na dionicama bez kontaktne mreže koristit će baterijski pogon uz najveću brzinu od 120 kilometara na sat, dok će na elektrificiranim prugama voziti do 160 kilometara na sat. Svaki vlak imat će 150 sjedećih mjesta, besplatan pristup internetu, utičnice za punjenje elektroničkih uređaja te će biti prilagođen osobama s invaliditetom i biciklistima.
Projekt uključuje i izgradnju prve hibridne punionice u Hrvatskoj, koja će u Kotoribi koristiti fotonaponsku elektranu i sustav za pohranu energije. Time se nastavlja razvoj infrastrukture za održivi željeznički promet.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je da projekt pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova i dekarbonizaciji prometa, dok je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naglasio kako Hrvatska trenutačno ulaže više od 1,5 milijardi eura u obnovu željezničke infrastrukture.
Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić rekao je kako će novi vlakovi omogućiti putovanja bez presjedanja na brojnim relacijama, uz višu razinu udobnosti i kvalitetnije usluge za putnike.
Posebnu težinu projektu daje činjenica da će vlakove proizvoditi KONČAR u Hrvatskoj. Time se, uz obnovu željezničkog voznog parka, jača i domaća industrija te zadržava visokotehnološka proizvodnja u zemlji.
Ovaj projekt pokazuje da se ulaganja u hrvatsku željeznicu više ne svode samo na obnovu pruga, nego obuhvaćaju i modernizaciju voznog parka te razvoj tehnologija koje odgovaraju europskim ciljevima zelene tranzicije. Istodobno, domaća proizvodnja vlakova otvara priliku za jačanje hrvatske industrije i njezine konkurentnosti na europskom tržištu.
