Europa je u lipnju postala glavni pokretač rasta globalnog tržišta električnih vozila, nakon što je broj registriranih potpuno električnih i priključnih hibridnih automobila porastao za 31 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Na europskom je tržištu tijekom lipnja registrirano približno 530 tisuća električnih i priključnih hibridnih vozila. Globalno ih je registrirano oko dva milijuna, što je sedam posto više nego godinu ranije.
Rast europskog tržišta povezuje se sa širim izborom vozila, razvojem mreže punionica i dolaskom cjenovno pristupačnijih modela. Istodobno sve snažniji pritisak stvaraju kineski proizvođači, koji europskim kupcima nude tehnološki opremljena vozila po konkurentnijim cijenama.
Dok Europa ubrzava, tržišta Kine i Sjeverne Amerike bilježe slabije rezultate. To pokazuje da elektrifikacija ne napreduje jednakom brzinom u svim dijelovima svijeta te da i dalje snažno ovisi o državnim poticajima, cijenama energije i dostupnosti infrastrukture.
Za Hrvatsku europski rast ne znači i jednaku dostupnost električnih automobila. Visoke cijene novih vozila, niža kupovna moć građana i nedovoljno razvijena mreža punionica i dalje ograničavaju širenje tržišta, osobito izvan većih gradova i glavnih prometnih pravaca.
Električni automobil za većinu hrvatskih građana još nije pitanje ekološkog izbora, nego financijske mogućnosti. Bez stabilnih poticaja, povoljnijih modela i pouzdane infrastrukture prijelaz bi mogao ostati ograničen na građane s višim primanjima i poslovne korisnike.
Hrvatska pritom mora paziti da europska prometna tranzicija ne stvori novu nejednakost. Ako se istodobno ograničava korištenje starijih automobila, a građanima se ne omogući pristupačna alternativa, klimatska politika mogla bi postati dodatno financijsko opterećenje.
Prijelaz na čišća vozila može uspjeti samo ako električni automobili postanu dostupni prosječnom građaninu, a ne ostanu privilegija manjeg dijela tržišta.
