Broj novih slučajeva raka u svijetu mogao bi porasti s približno 20,6 milijuna godišnje na oko 35 milijuna do 2050. godine, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija. Takav rast dodatno bi opteretio zdravstvene sustave, ali stručnjaci naglašavaju da se velik dio bolesti može spriječiti ili otkriti dovoljno rano za uspješnije liječenje.
Starenje stanovništva jedan je od glavnih razloga očekivanog povećanja broja oboljelih. Na rast utječu i pušenje, konzumacija alkohola, prekomjerna tjelesna masa, nedovoljno kretanja, nezdrava prehrana, onečišćenje zraka te pojedine infekcije povezane s nastankom zloćudnih bolesti.
Iako medicina napreduje, mogućnosti liječenja i dalje nisu jednake u svim državama. U razvijenijim zemljama petogodišnje preživljenje kod raka dojke prelazi 85 posto, dok je u brojnim siromašnijim državama manje od 30 posto. Razliku često ne određuje samo dostupnost novih lijekova, nego i mogućnost pravodobnog pregleda, dijagnostike i početka liječenja.
Za građane je najvažnija poruka da se preventivni pregledi ne odgađaju do pojave ozbiljnih simptoma. Programi ranog otkrivanja raka dojke, vrata maternice, debelog crijeva i pluća mogu otkriti bolest u fazi kada su izgledi za uspješno liječenje znatno veći.
Važnu ulogu imaju i svakodnevne navike. Prestanak pušenja, održavanje zdrave tjelesne mase, redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana i ograničavanje alkohola mogu smanjiti rizik od razvoja više vrsta raka.
Prognoze za 2050. godinu nisu neizbježna budućnost, nego upozorenje. Hrvatska zato mora nastaviti ulagati u prevenciju, dostupnije preglede i skraćivanje vremena od sumnje na bolest do početka liječenja. Kod raka vrijeme često nije samo statistički podatak, nego razlika između ranije dijagnoze i znatno težeg liječenja.
