Cijena pšenice na europskoj robnoj burzi Euronext porasla je oko četiri posto i dosegnula najvišu razinu u posljednjih šest tjedana. U svijetu u kojem su proizvodnja, trgovina i promet povezani u globalne lance opskrbe, dron koji pogodi tanker u Azovskom moru može imati posljedice koje će nekoliko mjeseci kasnije osjetiti i europski potrošači.
Ratovi više odavno ne utječu samo na bojišnicu. Danas mogu promijeniti cijenu goriva, poremetiti pomorski promet, zaustaviti lance opskrbe, ali i poskupjeti kruh. Upravo se to ovih dana događa na Crnom i Azovskom moru, gdje su ukrajinski napadi na rusku pomorsku logistiku izazvali reakciju Moskve koja bi mogla imati posljedice daleko izvan granica Rusije i Ukrajine.
Nakon napada ukrajinskih bespilotnih letjelica na 13 ruskih plovila, među kojima je bilo deset tankera, Rusija je privremeno zaustavila plovidbu Don-Azovskim kanalom te ograničila prolaz kroz Kerčki tjesnac, javlja Reuters.
Na prvi pogled riječ je o još jednoj ratnoj vijesti, a u stvarnosti, riječ je o mogućem udaru na jednu od najvažnijih svjetskih ruta za izvoz pšenice.
Zašto je Azovsko more toliko važno?
Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice. Značajan dio tog izvoza prolazi upravo preko Azovskog mora i Don-Azovskog kanala, koji povezuje rijeku Don s Crnim morem. Prema procjenama tržišnih analitičara, do četvrtine ruskog izvoza pšenice prolazi tim pravcem i svako ozbiljnije ograničenje plovidbe zato odmah izaziva nervozu na svjetskim burzama pa je reakcija tržišta bila gotovo trenutačna.
Cijena pšenice na europskoj robnoj burzi Euronext porasla je oko četiri posto i dosegnula najvišu razinu u posljednjih šest tjedana. Trgovci su procijenili da bi svaki dulji prekid plovidbe mogao usporiti isporuke iz zemlje koja drži vodeću poziciju na svjetskom tržištu pšenice.
Ukrajina gađa logistiku, a ne samo vojsku
Posljednjih mjeseci Ukrajina sve više napada rusku logistiku. Na meti nisu samo skladišta goriva, rafinerije i vojni objekti, nego i tankeri, teretni brodovi te prometni pravci koji omogućuju opskrbu ruske vojske i izvoz robe. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ovih je dana najavio i novo zapovjedništvo za dubinske udare na rusku infrastrukturu, čime je jasno dao do znanja da logistika postaje jednako važna meta kao i bojišnica. To znači da se rat sve manje vodi samo na prvim crtama bojišnice, a sve više protiv gospodarstva protivnika.
Hoće li poskupjeti kruh?
Ne nužno i ne odmah. Svjetsko tržište pšenice dovoljno je veliko da kratkotrajni poremećaji ne izazovu trenutačne nestašice. No burze reagiraju na očekivanja, a ne samo na stvarne nestašice. Ako bi ograničenja plovidbe potrajala dulje ili bi se napadi nastavili, tržište bi moglo očekivati manju dostupnost ruske pšenice. To bi povećalo cijene sirovine, a one se s vremenom mogu preliti na brašno, stočnu hranu i dio prehrambenih proizvoda. Drugim riječima, rat u Azovskom moru ne mora odmah poskupjeti kruh u Zagrebu ili Osijeku, ali može pokrenuti lanac događaja koji će se s vremenom osjetiti i na policama trgovina.
Nova pravila ratovanja
Rat u Ukrajini već je nekoliko puta pokazao da današnji sukobi više nisu ograničeni na vojne ciljeve. Napad na rafineriju može povećati cijenu goriva, na luku može poremetiti svjetsku trgovinu, a napad na brodove koji prevoze žitarice može podići cijenu hrane na drugom kraju Europe.
U svijetu u kojem su proizvodnja, trgovina i promet povezani u globalne lance opskrbe, dron koji pogodi tanker u Azovskom moru može imati posljedice koje će nekoliko mjeseci kasnije osjetiti i europski potrošači.
To je možda i najveća promjena koju je donio rat u Ukrajini. Bojišnica više nije samo ondje gdje se vode borbe. Ona se danas proteže kroz luke, željeznice, energetske sustave, tvornice i pomorske koridore. A kada rat pogodi logistiku najvećeg svjetskog izvoznika pšenice, posljedice više nisu samo vojno pitanje. One postaju pitanje gospodarstva, inflacije i cijene hrane koju svakodnevno plaćamo.
