Gotovo polovica hrvatskih poduzeća već koristi umjetnu inteligenciju u poslovanju, ali većina još nema jasno definiranu strategiju, dovoljno razvijene kompetencije zaposlenika ni sustavan plan ulaganja. Upravo zato Hrvatska udruga poslodavaca pokrenula je drugo nacionalno istraživanje o tome kako hrvatsko gospodarstvo vidi i koristi umjetnu inteligenciju.
Istraživanje se provodi u suradnji s agencijom PRIZMA CPI, a cilj je utvrditi koliko su domaće tvrtke napredovale u primjeni umjetne inteligencije, gdje vide najveće koristi i koje ih prepreke usporavaju.
Prošlogodišnji rezultati pokazali su da se umjetna inteligencija više ne koristi samo u tehnološkom sektoru. Primjena se širi na proizvodnju, trgovinu, logistiku, financije, turizam, zdravstvo, obrazovanje i druge djelatnosti u kojima tvrtke pokušavaju ubrzati procese, smanjiti troškove i kvalitetnije koristiti podatke.
Međutim, sama uporaba pojedinih alata još ne znači da poduzeće ima ozbiljnu strategiju. Velik dio hrvatskih tvrtki umjetnu inteligenciju koristi parcijalno, bez jasnih pravila, bez dovoljno edukacije zaposlenika i bez dugoročnog plana koji bi tehnologiju pretvorio u stvarnu poslovnu prednost.
Poslodavci istodobno očekuju snažniju ulogu države u oblikovanju regulatornog okvira, obrazovnih programa i poticajnih mjera. To je važno jer prevelika regulacija može usporiti razvoj, ali potpuno odsustvo pravila otvara pitanja odgovornosti, zaštite podataka i sigurnosti poslovanja.
Novo istraživanje trebalo bi pokazati mijenja li se odnos hrvatskih poduzeća prema umjetnoj inteligenciji i jesu li tvrtke spremne prijeći iz eksperimentiranja u ozbiljniju primjenu.
Rezultati će poslužiti kao podloga za prijedloge javnih politika, obrazovnih programa i mjera za jačanje digitalne konkurentnosti. Rok za sudjelovanje je 20. srpnja, a ispunjavanje anonimnog upitnika traje oko 15 minuta.
Za Hrvatsku ovo nije samo tehnološko pitanje. Tvrtke koje na vrijeme uvedu umjetnu inteligenciju moći će brže razvijati proizvode, smanjivati troškove i lakše konkurirati na europskom tržištu. One koje ostanu bez strategije riskiraju da tehnologiju koriste površno, dok će konkurenti iz drugih država stvarati veću vrijednost s manje resursa.
