Umjetna inteligencija ubrzano mijenja gospodarstvo, medije i način na koji građani dolaze do informacija, a Europa u globalnoj tehnološkoj utrci želi razvijati vlastita rješenja bez odricanja od autorskih prava, kulturne raznolikosti i zaštite demokratskog prostora. Upravo su tehnološka neovisnost, digitalna sigurnost i razvoj medijske pismenosti bile glavne teme konferencije „Pobijediti u globalnoj utrci: zašto je važno birati Europu“, održane u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek upozorila je da razvoj umjetne inteligencije više nije samo gospodarsko ili tehnološko pitanje. Način na koji Europa bude gradila digitalnu infrastrukturu i uređivala primjenu novih tehnologija izravno će utjecati na medije, kulturu, kreativne industrije i dostupnost informacija.
Naglasila je da ulaganja u računalstvo u oblaku, podatkovne sustave i umjetnu inteligenciju predstavljaju strateško pitanje europske samostalnosti i otpornosti. Europa, prema njezinim riječima, mora imati kapacitete kojima će moći oblikovati vlastitu tehnološku budućnost, umjesto da postane ovisna o rješenjima razvijenima izvan Europske unije.
Posebno je upozorila na položaj autora, umjetnika i drugih stvaratelja čija se djela koriste pri razvoju sustava umjetne inteligencije.
„Transparentnost u korištenju kreativnih djela, učinkovito licenciranje i pravedna naknada ključni su za osiguranje povjerenja, pravne sigurnosti i održivosti za stvaratelje i inovatore“, poručila je Obuljen Koržinek.
Istaknula je da autorska prava moraju ostati jedan od temelja europskog pristupa umjetnoj inteligenciji. Razvoj novih tehnologija, naglasila je, ne smije se odvijati na štetu autora niti dovesti do slabljenja zaštite kreativnog rada.
Jedno od važnih pitanja konferencije bila je i sve veća količina dezinformacija te utjecaj velikih internetskih platformi na javni prostor. Ministrica je poručila da su pouzdane informacije nužne za funkcioniranje demokracije, ali i za očuvanje profesionalnog novinarstva i stabilnog medijskog sustava.
Hrvatska je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti uložila šest milijuna eura u razvoj sustava za provjeru činjenica te platforme s podacima o vlasništvu i financiranju medija. Cilj ulaganja je povećati transparentnost medijskog prostora i ojačati otpornost društva na dezinformacije i manipulaciju informacijama.
Obuljen Koržinek posebno je istaknula važnost medijske pismenosti, ocijenivši je jednom od najvažnijih kompetencija 21. stoljeća. Razvoj sposobnosti prepoznavanja vjerodostojnih izvora i razumijevanja načina nastanka digitalnog sadržaja postaje sve važniji, osobito za djecu i mlade koji velik dio informacija primaju putem društvenih mreža i internetskih platformi.
Središnja gošća konferencije, izvršna potpredsjednica Europske komisije Henna Virkkunen, predstavila je europsku strategiju tehnološke neovisnosti i odgovor Europske unije na globalnu utrku u razvoju umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i naprednih digitalnih tehnologija.
Na konferenciji se raspravljalo i o većim ulaganjima u znanost, razvoj digitalnih i STEM vještina, povezivanje istraživačkih institucija s gospodarstvom te snažnijem uključivanju malih i srednjih poduzeća u europske inovacijske projekte.
Europa se pritom suočava s dvostrukim izazovom. Mora ubrzati razvoj tehnologije kako bi ostala konkurentna Sjedinjenim Američkim Državama i drugim globalnim tehnološkim silama, ali istodobno zaštititi građane, autore, medijske slobode i kulturnu raznolikost. Upravo će sposobnost povezivanja inovacija s jasnim pravilima odrediti hoće li Europa u novom digitalnom poretku biti stvaratelj tehnologije ili tek njezin korisnik.
