Visoke ljetne temperature za pse nisu samo neugodne, nego mogu postati ozbiljna prijetnja zdravlju. Za razliku od ljudi, psi se ne hlade znojenjem cijelom površinom tijela, zbog čega se njihov organizam može pregrijati znatno brže nego što mnogi vlasnici očekuju.
Ubrzano i snažno dahtanje često je prvi znak da pas pokušava sniziti tjelesnu temperaturu. Ako se uz to pojave pojačano slinjenje, izrazita slabost, nesiguran hod, povraćanje, zbunjenost ili kolaps, potrebno je reagirati odmah.
Posebno su osjetljivi stariji psi, štenci, životinje s prekomjernom tjelesnom masom te pasmine kratke njuške, poput mopsa, francuskog i engleskog buldoga. Njihovi dišni putovi otežavaju učinkovito hlađenje pa se problemi mogu razviti vrlo brzo.
Jedna od najopasnijih pogrešaka jest ostavljanje psa u parkiranom automobilu, čak i kada su prozori djelomično otvoreni. Temperatura u vozilu može naglo porasti, a hlad ili kratko planirano zadržavanje ne jamče sigurnost.
Opasnost se nalazi i na tlu. Asfalt, beton i kamene površine tijekom sunčanog dana mogu biti znatno topliji od zraka te uzrokovati bolne opekline na jastučićima šapa. Ako dlan ne možete držati na površini nekoliko sekundi, ona vjerojatno nije sigurna ni za psa.
Šetnje je zato najbolje planirati rano ujutro ili kasnije navečer. Pas uvijek mora imati pristup svježoj vodi i hladovini, a intenzivno trčanje tijekom najveće vrućine treba izbjegavati.
Ako postoje znakovi ozbiljnog pregrijavanja, psa treba premjestiti u hladniji prostor i postupno rashlađivati mlakom ili umjereno hladnom vodom, bez naglog uranjanja u ledenu vodu. Istodobno je potrebno što prije kontaktirati veterinara.
Ljetna šetnja ne bi trebala biti test izdržljivosti. Pas ne može uvijek jasno pokazati kada je prešao granicu svojih mogućnosti, zbog čega odgovornost ostaje na vlasniku.
