Dugotrajno sjedenje bez prekida povezano je s većim rizikom od smrti od raka, pokazalo je novo istraživanje provedeno na više od 91 tisuće ljudi. Rezultati pritom šalju važnu poruku svima koji većinu dana provode za računalom, u automobilu ili pred televizorom: jedan trening ne može automatski poništiti sate gotovo potpunog mirovanja.
Istraživači su analizirali podatke dobivene uređajima za praćenje tjelesne aktivnosti, a sudionike su pratili prosječno 12 godina. Pokazalo se da je svaki dodatni sat dugotrajnog, neprekinutog sjedenja bio povezan s deset posto većim rizikom od smrti od raka.
Važno je naglasiti da istraživanje pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da je sjedenje izravan uzrok smrti od raka. Na zdravstvene ishode utječu brojni čimbenici, uključujući dob, prehranu, tjelesnu masu, pušenje, genetiku i postojeće bolesti.
Ipak, rezultati upućuju na to da nije važno samo koliko vježbamo, nego i kako provodimo ostatak dana.
Dobra je vijest da korist ne donose isključivo intenzivan trening, trčanje ili odlazak u teretanu. Zamjena jednog sata sjedenja laganom tjelesnom aktivnošću bila je povezana s 12 posto manjim rizikom, dok je samo pet minuta intenzivnije aktivnosti bilo povezano s 22 posto manjim rizikom.
To znači da hodanje, kućanski poslovi, korištenje stepenica ili kratko ustajanje tijekom radnog vremena mogu imati veću vrijednost nego što se često pretpostavlja.
Fitness se prečesto svodi na jedan sat treninga, dok se zanemaruje preostalih 23 sata u danu. Osoba može redovito trenirati, ali istodobno provoditi velik dio dana gotovo nepomično.
Za Hrvatsku, u kojoj sve više ljudi radi za računalom, a velik dio stanovništva nedovoljno se kreće, poruka je jednostavna: tjelesna aktivnost ne bi trebala biti samo termin u rasporedu. Kretanje mora postati dio svakodnevice.
Teretana ostaje važna, ali zdravlje se ne gradi samo tijekom treninga. Gradi se i svakim prekidom dugotrajnog sjedenja.
