Hrvatska će u sklopu velikog europskog projekta uspostaviti nacionalni Registar malih kućnih ložišta, koji će sadržavati podatke o uređajima za grijanje, vrstama goriva i njihovim emisijskim karakteristikama. Cilj je preciznije utvrditi koliko kućna ložišta utječu na kvalitetu zraka te učinkovitije planirati mjere za smanjenje onečišćenja.
Registar pod nazivom ReMaL bit će jedna od najvažnijih aktivnosti za Hrvatsku u projektu LIFE Slovenia SupAIR, jednom od najvećih europskih strateških integriranih projekata u području kvalitete zraka. Projekt je uspješno prošao evaluaciju Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš te se nalazi u završnoj fazi pripreme ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Provodit će se od 2027. do 2034. godine, a Hrvatsku će kao jedini domaći partner predstavljati Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Uspostava registra trebala bi državi omogućiti kvalitetniji pregled načina na koji se hrvatska kućanstva griju, osobito u područjima u kojima se tijekom zime bilježe povećane koncentracije štetnih čestica. Kućna ložišta na kruta goriva mogu biti značajan izvor onečišćenja tijekom sezone grijanja, posebno kada se koriste zastarjeli uređaji ili goriva slabije kvalitete.
Prikupljeni podaci trebali bi omogućiti preciznije izračune emisija i pouzdanije modeliranje kvalitete zraka. Time bi se buduće mjere mogle usmjeravati prema područjima u kojima su problemi najveći, umjesto donošenja jednakih rješenja za cijelu državu bez dovoljno podataka o stvarnom stanju.
Hrvatska će pritom koristiti iskustva Slovenije, koja već ima razvijen sustav evidentiranja i praćenja malih ložišta. Slovenska znanja i dobre prakse prilagodit će se hrvatskom zakonodavnom i institucionalnom okviru.
Projekt uključuje i edukaciju stručnih službi, dimnjačara, predstavnika lokalne samouprave te drugih sudionika uključenih u upravljanje kvalitetom zraka. Kvalitetniji podaci trebali bi pomoći i pri planiranju energetske obnove kućanstava te učinkovitijem korištenju nacionalnih i europskih izvora financiranja.
Za građane će ključna biti stvarna primjena prikupljenih podataka. Registar sam po sebi neće smanjiti koncentraciju lebdećih čestica PM2,5 niti riješiti problem energetskog siromaštva. Rezultat će ovisiti o tome hoće li nakon evidentiranja uslijediti dostupni programi zamjene zastarjelih peći, modernizacije sustava grijanja i energetske obnove domova.
Hrvatskoj su potrebni precizni podaci o izvorima onečišćenja, ali buduće mjere moraju uzeti u obzir i financijske mogućnosti građana. Ako registar postane temelj za ciljane poticaje i čišće grijanje, projekt može donijeti dugoročnu korist za zdravlje ljudi i kvalitetu života. Ako ostane samo administrativna baza podataka, njegov će učinak biti znatno manji od najavljenog.
