Hrvatska će kroz izgradnju 18 novih centara za starije dobiti 1.849 smještajnih mjesta i više od 4.500 mjesta za izvaninstitucionalne usluge, dok bi u novim ustanovama trebalo biti zaposleno oko 1.400 ljudi. Riječ je o investicijskom ciklusu vrijednom 200 milijuna eura kojim se pokušava odgovoriti na jedan od najvećih demografskih i socijalnih izazova u zemlji – ubrzano starenje stanovništva i kronični nedostatak dostupne skrbi.
Predstavnici osnivača novih centara okupili su se u Medulinu na koordinacijskom sastanku s ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alenom Ružićem te predstavnicima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Glavne teme bile su modeli financiranja i zapošljavanja, ugovorne obveze te uključivanje novih ustanova u mrežu pružatelja socijalnih usluga. Izgradnja centara financira se sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, državnog proračuna te doprinosima njihovih osnivača.
Brojke pokazuju razmjere ulaganja, ali i potrebe koje Hrvatska više ne može zanemarivati. Svaki četvrti stanovnik stariji je od 65 godina, dok se brojne obitelji godinama suočavaju s dugim listama čekanja, visokim cijenama privatnog smještaja i nedostatkom odgovarajuće pomoći u vlastitom domu.
Od ukupno 1.849 novih smještajnih kapaciteta, 260 mjesta bit će namijenjeno osobama oboljelima od Alzheimerove bolesti. Dodatnih 4.549 korisnika trebalo bi biti obuhvaćeno izvaninstitucionalnim uslugama, koje omogućuju da starije osobe što dulje ostanu u vlastitom domu uz dostupnu stručnu pomoć i podršku.
Ministar Ružić ulaganje je ocijenio prijelomnim trenutkom u razvoju socijalne infrastrukture, istaknuvši kako se nakon velikih ulaganja u škole i vrtiće snažnije otvara investicijski ciklus usmjeren prema starijim osobama i osobama s invaliditetom.
Načelnik Općine Medulin Ivan Kirac naglasio je kako novi centri predstavljaju važan iskorak u kvaliteti života lokalnih zajednica te rezultat suradnje države, lokalne samouprave i nadležnih institucija.
Izgradnja novih objekata važan je korak, ali pravi rezultat ovisit će o tome hoće li Hrvatska uspjeti osigurati dovoljno medicinskih sestara, njegovatelja, socijalnih radnika i fizioterapeuta. Planiranih 1.400 novih radnih mjesta pokazuje da pitanje skrbi za starije više nije samo socijalna tema, nego i ozbiljan izazov tržišta rada.
U zemlji koja ubrzano stari, novi centri nisu luksuz ni politički projekt za jednokratno predstavljanje. Oni postaju nužna javna infrastruktura. Uspjeh ulaganja zato se neće mjeriti samo brojem izgrađenih zgrada, nego dostupnošću usluga, kvalitetom skrbi i time hoće li stariji građani, neovisno o mjestu stanovanja i financijskim mogućnostima, doista dobiti sigurnost i dostojanstvo koje im pripada.
