Proširenje Europske unije na države Zapadnog Balkana nije samo političko pitanje nego strateško ulaganje u sigurnost i stabilnost cijele Europe, poručio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman na sastanku ministara vanjskih poslova održanom u Rimu.
U vremenu novih sigurnosnih prijetnji, energetskih pritisaka i sve snažnijeg nadmetanja globalnih sila, budućnost država hrvatskog jugoistočnog susjedstva ponovno postaje jedno od važnijih europskih pitanja. Međutim, hrvatska poruka ostaje jasna: članstvo mora biti konačni cilj, ali europski put ne smije podrazumijevati političke prečace ni snižavanje kriterija.
Grlić Radman naglasio je kako napredak svake države kandidatkinje mora ovisiti o pojedinačnim rezultatima, provedbi reformi, regionalnoj suradnji i izgradnji dobrosusjedskih odnosa. Hrvatska će zemljama regije nastaviti pružati političku, stručnu i tehničku pomoć, oslanjajući se na vlastito iskustvo pristupanja Europskoj uniji.
Takav pristup posebno je važan za Hrvatsku, koja sa zemljama Zapadnog Balkana dijeli granice, prometne pravce, gospodarske interese i niz još uvijek otvorenih političkih pitanja. Stabilnost regije za Hrvatsku zato nije udaljena tema europske diplomacije, nego pitanje nacionalne sigurnosti i dugoročnog razvoja.
Na sastanku je istaknuta i potreba snažnijeg prometnog, energetskog i digitalnog povezivanja regije s Europskom unijom. Proširenje transeuropske prometne mreže TEN-T trebalo bi pretočiti u konkretne projekte, među kojima su koridor Zapadni Balkan – istočni Mediteran te jadransko-jonski prometni pravac.
Važan dio razgovora odnosio se na energetsku sigurnost. Hrvatska kroz LNG terminal na Krku sve snažnije pozicionira svoju infrastrukturu kao jedan od pravaca opskrbe srednje i jugoistočne Europe. U okolnostima u kojima energetska ovisnost može postati sredstvo političkog pritiska, diverzifikacija izvora više nije samo gospodarsko nego i sigurnosno pitanje.
Grlić Radman pozdravio je i potpisivanje sporazuma o provedbi projekta južne plinske interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Projekt bi trebao pridonijeti smanjenju ovisnosti o jednom dobavnom pravcu, ali i dodatno ojačati energetsku povezanost Hrvatske i BiH.
Hrvatska podrška proširenju pritom ne smije značiti bezuvjetnu potporu. Usklađivanje s europskim zakonodavstvom, izgradnja funkcionalnih institucija i poštovanje preuzetih obveza moraju ostati mjerljivi uvjeti članstva.
Za Hrvatsku je europski usmjeren, politički stabilan i infrastrukturno povezan Zapadni Balkan sigurniji od prostora prepuštenog geopolitičkom utjecaju drugih sila. No proširenje može biti trajno i vjerodostojno samo ako buduće članice prihvate europska pravila u praksi, a ne samo članstvo kao politički cilj.
